U sklopu prevencije kako obolijevanja, tako i komplikacija gripa i ove godine u Crnoj Gori će se sprovoditi vakcinacija grupa stanovništva koje su u povećanom riziku od oboljevanja i komplikacija ove virusne infekcije.
Kako pojašnjavaju iz nikšićkog Doma zdravlja, za te potrebe formiran je poseban vakcinalni punkt, koji je otvoren za građane svakodnevno, od 10 do 18 sati.
Epidemiološkinja dr Ivona Drašković ističe da će biti organizovane i mobilne ekipe koje će vakcinaciju vršiti u kućnim uslovima.
Na prelazu jesen-zima svake godine počinje sezona gripa, prvo u vidu pojedinačnih slučajeva, a zatim sa broj oboljelih uvećava, što predstavlja rizik za one sa slabim imunološkim odgovorom, kod kojih ova virusna infekcija može izavati dodatne i neželjenje komplikacije. Zbog toga nadležne zdravstvene institucije apeluju na građane da se vakcinišu. S obzirom da je nakon aplikacije vakcine potrebno dvije do tri nedelje da se postigne imunitet, preporuka je da imunizacija stanovništva počne krajem oktobra ili početkom novembra.
Ova respiratorna bolest u najvećem broju slučajeva ima simptome prehlade, kao što su curenje nosa, bol u grlu ili povišena temperatura. Ono što grip razlikuje od prehlade je da se javlja naglo i da ima dodatne simptome u vidu bola u zglobovima, malaksalosti, groznice, glavobolje, gubitka apetita, dijareje ili kašlja. Takođe su kod gripa česte i komplikacije, pa u nekim slučajevima može uzrokovati po život opasne pneumoniju, miokarditis, meningitis i encefalitis. Iz tog razloga se opštoj populaciji preporučuje redovna vakcinacija na godišnjem nivou. Kao posledica većeg obuhvata vakcinacijom, stvara se kolektivni imunitet i sprečava širenje epidemije.
Najbolji period za vakcinisanje je od oktobra do decembra, ali se vakcina može primiti u bilo koje vrijeme u toku trajanja sezone gripa. Iako nijedna vakcina ne pruža 100% zaštitu, njena učinkovitost i nivo zaštite je takav da daje nesumnjivu korist u spriječavanju kako oboljevanja tako i komplikacja i težih kliničkih slika. Učinkovitost vakcine protiv gripa kod zdravih osoba kreće se između 70% i 90%, dok je kod starijih i osoba sa hroničnim strtanjima nešto manja. Vakcina se ne preporučuje osobama alergičnim na neku komponentu vakcine, djeci mlađoj od 6 mjeseci i osobama koje imaju neku akutnu bolest. Kada je riječ o vulnerabilnim grupama, postoje jasne instrukcije Instituta za javno zdravlje ko bi trebao i morao da bude obuhvaćen ovom vrstom zaštite.
“Vakcinacija se preporučuje svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije. Takođe, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima i saradnicima, a naročito je bitno da budu vakcinisani zaposleni na odjeljenjima intenzivne njege, neonatalne njege i u stacionarima za hronično oboljela lica, jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.”
Neželjene reakcije nakon vakcinacije su po pravilu blage i povlače se bez terapije 1-3 dana. Mogu biti lokalne poput crvenila, otoka i bola na mestu aplikacije ili opšte, od kojih su najčešće glavobolja, pospanost, umor, malaksalost i gubitak apetita.
Mina Gezović
foto/video:RTNK
