Kako bi se preduprijedili potencijalni napadi i prijetnji, država mora uložiti dodatne napore kako bi se poboljšalasigurnost novinara i sveukupan ambijent za njihov rad. Odgovori na napade na novinare i medije moraju uključivati kombinaciju pravnih, vladinih, novinarskih i napora nevladinog sektora usmjerenih na zaštitu slobode medija, promociju bezbjednosti novinara i očuvanje demokratskih vrijednosti, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Uzor.
U Uzoru su rekli da ni dvadeset godina nakon ubistva glavnog urednika lista ,,Dan”, Duška Jovanovića, počinitelji nisu otkriveni.
– Takođe, krivci za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić još uvijek nisu pronađeni. Napad na novinara Tufika Softića ni dan danas nije razriješen i relativno je zastario. Pored ovih, u zadnjih nekoliko godina,u Crnoj Gori je značajno povećan broj prijetnji i napada na novinare, uz izostanak adekvatne reakcije institucija – navode u toj organizaciji.
Uzor je u saradnji sa ekspertima priredio komparativnu analizu institucionalnog i zakonodavnog okvira zaštite novinara u Njemačkoj i Crnoj Gori kako bi ukazao na brojne probleme sa kojima se suočava novinarska profesija u svom radu, ali prvenstveno da prikažerješenja po uzoru na pozitivne prakse u Njemačkoj.
Napominju u crnogorskim pravnim sistemom još nije regulisan anti-SLAPP mehanizam zaštite, a iskustvo crnogorskih medija pokazuje da zakonodavstvo ne prepoznaje tužbe usmjerene prema medijima kao SLAPP, što predstavlja veliki problem.
– Stoga, institucije moraju inicirati usvajanje novih propisa za zaštitu od SLAPP tužbi. S obzirom na sve češće prijetnje i napade sa kojima se novinari suočavaju u Crnoj Gori, potrebno je usvojiti mehanizam brzog odgovora na prijetnje i napade na novinare.Posebna pažnja treba da bude posvećena novinarkama, koje su sistemski žrtve određenih prijetnji kao što su uznemiravanje, uvrede i govor mržnje – navode iz Uzora.
Imajući u vidu posljednje presude u slučajevima napada na novinare, potrebno je, kažu u Uzoru, dodatno raditi na edukaciji predstavnika pravosuđa, ali i policijskih službenika koji su prva linija kontakta prilikom verbalnog ili fizičkog napada na predstavnike medija.
– Nalazi analize ukazuju da je potrebno formirati specijalizovane timove u Upravi policije i tužilaštvu koji će pratiti i istraživati slučajeve napada na novinare i novinarke – ističe se u saopštenju.
Takođe, kako kažu, potrebno je uspostaviti SOS liniju 24/7 za novinare koje su žrtve napada i prijetnji, a policija mora počet ipreventivne bezbjednosne provjere i u slučajevima prijetnji obezbijediti preseljenje novinara na sigurno mjesto.
– Policija, tužilaštvo i sudovi treba redovno da dostavljaju izvještaje o postupanjima u slučajevima napada na novinare Komisiji za praćenje istraga napada na novinare, te da uspostave uspostave jedinstvenu bazu podataka o napadima na novinare – navode u Uzoru.
Zakonom se, ističu, mora predvijeti disciplinska odgovornost u slučajevima službenika i zvaničnika koji namjerno sprečavaju ili ometaju istragu napada na novinare.
U tom smislu, kažu u toj NVO, država mora obezbijediti da žrtva ima pristup spisima predmeta, da dostavlja dokaze i da dobija informacije o istrazi, kao i da uradi bezbjedonosnu procjenu rizika za novinare koji se bave slučajevima korupcije i organizovanog kriminala prije odlaska na javna okupljanja.
– Država bi brzo trebalo da da obezbijedi mjere lične zaštite novinarima istraživačima i novinarima koji rade na temama korupcije, organizovanog kriminala ili terorizma, a koji su prijavili prijetnje policiji. Posebna pažnja treba da se posveti mjerama lične zaštite, uključujući upotrebu zaštitnih naloga, za novinarke i novinare koji pripadaju manjinskim grupama, kao i da se zakonodavstvo i sankcije ne primjenjuju diskriminatorski ili arbitrarno protiv novinara i drugih medijskih aktera – naglašavaju u Uzoru.
Poručuju i da novinari moraju raditi na jačanje sindikalnog organizovanja unutar medijskih kuća, kao i nauspostavljanju jedinstvenog samoregulatornog tijela kaonezavisnog, reprezentativnog i efikasnog tijela za samoregulaciju novinara, integrišući kako novinare tako i medijske poslodavce.
Ova komparativna analiza nastala je u okviru projekta ,,Efikasna prevencija i zaštita novinara u Crnoj Gori”, koju zajednički sprovode Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), u saradnji sa Hanns Seidel fondacijom (HSS) uz finansijsku podršku Evropske unije (EU), posredstvom Delegacije EU u Podgorici i Ministarstva javne uprave.
Foto: RTCG/Arhiva
