Osnovni ciljevi su da konačno u Crnoj Gori imamo jake institucije koje su otporne, nekorumpirane funkcionere koji će raditi za platu i ništa mimo plate, da imamo dalje ekonomsko-socijalno snaženje građana i da imamo ako građansko društvo saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove.
U Podgorici je održana konferencija „Sprečavanje korupcije javnih funkcionera“. U uvodnom dijelu su govorili Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove, Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac i Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
„Od javnih funkcionera sve počinje i sa njima se sve završava. Oni su oglealo jednog društva. Korupcija je najveća pošast koja razara jedno društvo. Transparentnost je najbolji lijek za borbu protiv korupcije i za borbu sa tom pošašću na koju nisu bili imuni brojni javni funkcioneri u prethodnom periodu“, rekao je Bečić.
On je kazao da nam trebaju javni funkcioneri koji će zaista biti plaćeni za to što rade.
On je kazao da je, otkad je postao funkcioner, dao Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uvid u svu svoju imovinu, ali i da je uvijek radio samo za platu, a da je odbijao druge privilegije na koje je po zakonu imao pravo.
„Ne mirim se i ne slažem sa mantrom da su svi isti. Nijesu svi isti. Ima pojedinaca i u politčkim strukturama, i u tužilaštvu, sudstvu, bezbjednosnom sektoru koji časno i pošteno rade svoj posao. Je li bilo mnogo drugih na izuzetno važnim pozicijama koji su išli suprotnim putevima? Nažalost jeste. zato treba da se potrudimo da ne dozvolimo da imamo funkcionere koji su priznali da su šefovi članovi organizovanih kriminalnih grupa. Ili one druge koji su na optuženičkim klupama a koji se suočavaju sa teškim optužbama za korupciju, organizovani kriminal, zloupotrebu službenog položaja“, rekao je Bečić.
Bečič je kazao da se više nikad ne smije desiti da funkcioneri budu optuženi za najteža krivična djela, a podsjetio je i na aferu „Limenka“.
Potpredsjednik Vlade je istakao i da je ovaj trenutak preloman za budućnost evropskog cilja, ali da je jako bitno dalje dinamiziranje evropskog puta i borba protiv kriminala i korupcije.
Bečić je dodao da će u narednih nekoliko dana objaviti novi pravilnik rada policije.
On je podsjetio na hapšenja graničnih policajaca.
„Momenat za dobijanje IBAR-a i kratki rokovi su doveli da ne unaprijedimo zakonska rješenja“, rekao je Bečić i dodao da je najviše primedbi bilo na Zakon o sprečavanju korupcije.
Kako je kazao, taj zakon će biti unapređivan u budućnosti, a da je on protiv toga da postoji vremensko ograničenje kada je u pitanju imovina funkcionera.
Bečić je dodao da je potrebno Savjetu ASK-a dati drugostepenost, ali i da nije za to da se sa sajta te agencije skidaju podaci o bivšim funkcionerima.
Bečić je dodao da je potrebno definisati kategoriju poklona, odnosno šta je poklon koji je funkcioner dobio u privatnom životu, a šta poklon dobijen kao funkcioner.
Saradnja institucija, nevladinog sektora (NVO) i javnosti ključna je za uspjeh u borbi protiv korupcije, ocijenio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, navodeći da ta pojava urušava demokratiju, a državu čini siromašnijom.
Novović je na konferenciji „Sprečavanje korupcije javnih funkcionera“, rekao da korupcija marginalizuje pojedinca i utiče na povjerenje pojedinca u demokratske procese.
On je istakao da je priča o borbi protiv korupcije uvijek aktuelna i da u Crnoj Gori fokus uvijek mora biti na to pitanje.
“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je Novović.
Kako je kazao, doprinos NVO sektora je izuzetno značajan i prepoznatljiv u borbi protiv korupcije.
“Saradnja institucija, NVO i šire javnost je ključna za uspjeh. Korupcija urušava demokratije, države i društva čini siromašnijim, marginalizuje pojedinca, utiče na povjerenje pojedinca u demokratske procese, što je posebno značajno za države kao što je Crna Gora“, rekao je Novović.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković je kazala da su političari današnje vlasti govorili kako će se izboriti sa korupcijom kad dođu na vlast.
„Mnogo veći prioritet je dat partijskim interesima i uhljebljavanju po dubini umjesto borbi protiv korupcije. Ni jedan poslanik se nije pobunio što imamo identičnu definiciju poklona kao po postojećim zakonima“, rekla je izvršna direktorka MANS-a i dodala da je zakon koji je usvojen u petak gori od onog koji je usvijila prethodna vlast.
Ona je istakla da u zakonu koji je usvojen, postoji stavka zastare u slučaju lažnog prijavljivanja imovine.
Ćalović Marković je rekla da je IBAR bitan, ali da „niko nije oročio podršku“.
Ona je kazala da je očekivala da ih rad na ovom polju kandiduje da učestvuju u izmjenama zakona, a za vrijeme prošle vlasti jesu.
Predsjedavajući Istanbulskog Akcionog plana za borbu protiv korupcije OECD-a Drago Kos je kazao da se iznenadio što se u istom hotelu održavaju panel MANS-a i pres Ministarstva pravde, a da ministar ne dolazi na MANS-ov panel.
Kos je kazao da je ranija verzija Zakona o sprečavanju korupcije bila dobra, ali da je problem bila primjena od strane Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
On je rekao da su za kvalitetnu borbu protiv korupcije potrebni dobri propisi.
„Crna Gora je nekad bila poznata po tome što je imala najviše antikorupcijskih agencija po glavi stanovnika, ali one nisu radile“, izjavio je Kos i dodao da, kad agencija počne da radi, potrebna je politička podrška Vlade.
Konsultant za borbu protiv korupcije Kventin Rid istakao je da su problemi postojali i u postojećem zakonu.
On je kazao da postojeći zakon na loš način tretira zviždače, jer su loše zaštićeni.
Nemanja Nenadić iz Transparency International-a iz Srbije je ocijenio da je, između ostalog, u postojećim zakonima sporno što zviždače tretira samo Zakon o sprečavanju korupcije, ali ne i zakoni iz oblasti u kojima bi oni prijavili potencijalnu korupciju.
On je dodao da se, prema postojećem zakonu, kumovi ne računaju u srodnike.
Nenadić se osvrnuo i na pojam poklona, jer „oni često mogu biti kupovina naklonosti“.
Leila Bičakčić iz Centra za istraživačko novinarstvo Bosne i Hercegovine (BiH) ocijenila su u njenoj državi političari koji su bili u opoziciji tada nudili dobra rješenja, ali da ih nisu primijenili kad su preuzeli vlast.
Kos je istakao da je čudno da se najavljuju amandmani na zakon par dana nakon izglasavanja, ali da se takve situacije dešavaju.
Konsultant za borbu protiv korupcije Kventin Rid je podsjetio na slučajeve vlasništva u tzv. poreskim rajevima koja se često ne prijavljuju.
„Ukoliko uhvatite funkcionera koji nije prijavio imovinu, makar će novinari biti ti koji će objaviti priču“, rekao je on.
Na panelu, pod nazivom „Iskustva institucija i građanski nadzor u Crnoj Gori“, specijalna tužiteljka Ana Perović Vojinović je kazala da je potrebno raditi na građanskoj svijesti, a da je tu veliki značaj nevladinog sektora.
Član Tužilačkog savjeta i advokat Siniša Gazivoda je prokomentarisao da je 2016. Evropska unija (EU) pečatirala zakone, ali tražila njihovu doradu.
Predsjednik Sindikata Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Dušan Drakić je kazao da je 20 odsto zaposlenih te agencije van posla jer su suspendovani, ali i da čekaju odgovore od više državnih institucija.
Kako je dodao, za sad imaju odgovore od budžetske inspekcije koja je utvrdila da su unutar ASK neka sredstva nezakonito raspoređivana.
On je objasnio da, prema definiciji, Crna Gora ima prevelik broj ljudi koji se klasifikuju kao funkcioneri i da ga je nemoguće ispratiti za godinu dana, ali da se to koristi za statistiku da se na kraju godine kaže da su „premašena očekivanja“.
Član Tužilačkog savjeta i advokat Siniša Gazivoda se osvrnuo da je zaštita zviždača sužena, kao i da ona ne postoji u ASK-u, već samo kao sudska i dodao da mora postojati neka institucija koja će ih štititi i, po potrebi, upućivati na sud.
„Glavno razočarenje mene i jednog dijela mojih kolega je to što je ovakav ASK ono što žele donosioci odluka“, konstatovao je on.
Gazivoda se osvrnuo i na slučajeve da predsjednici opština postaju poslanici i kazao da su on i njegovi sagovornici „napisali pet strana zašto je takva praksa loša“.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac je kazao da razumije kako nije bilo političke volje za reforme zakona prije 2020. godine, ali da je za četiri godine bilo mogućnosti za reforme.
Ipak, kako dodaje, nadu daju obećanja premijera Milojka Spajića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića da će po dobijanju IBAR-a doći do amandmana, kao i da će se usvojiti oni koje je predložio MANS.
Milovac je ocijenio da još uvijek nema mogućnosti da funkcioner koji nije prijavio svu imovinu bude procesuiran.
Član Tužilačkog savjeta i advokat Siniša Gazivoda se osvrnuo na strategiju reforme pravosuđa za koju je rekao da je bila suprotna onom što je trebala da bude, ali i da nije onakva kakvom su je predstavljali članovi Vlade.
On je dodao da će se završna mjerila vjerovatno dobiti, ali da se ne bi trebalo čekati na novi mandat EK, već da se izglasani zakoni počnu dopunjavati.
Milovac je rekao da je nekadašnja vlast dala bezrezervnu podršku „onome što je bio projekat ministra Milovića“, a da javna rasprava nije postojala.
On je ocijenio da je izgubljeno mnogo vremena, a da po drugim zakonima određena vrsta informacija nestaje, tj. da se u državnom arhivu određeni podaci se poslije nekog vremena ne čuvaju.
Milovac je istakao da će Crna Gora, poslije IBAR-a, dobiti i naredni izvještaj o napretku.
video:Mina
foto: Media centar/Aljoša Turović/Vijesti/Mina
