Zaposleni u Službi Skupštine Crne Gore, sudu, državnom tužilaštvu i Sekretarijatu Tužilačkog savjeta iz kategorije poslova „D“ bili su u privilegovanom položaju u odnosu na ostale zaposlene u javnom sektoru u pogledu zarada, u vrijeme dok su na snazi bile odredbe Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koje su im omogućavale takav položaj. Ustavni sud ocijenio je da su te odredbe bile neustavne i da su značile prekoračenje ovlašćenja zakonodavca, a odluka je donijeta na inicijativu Akcije za socijalnu pravdu (ASP). Međutim, te odredbe su prestale da važe i prije nego što je Ustavni sud o njima odlučivao.
Ta NVO je još u julu 2021. godine zatražila ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a kojima se zaposlenima iz kategorije poslova „D“ (načelnici, savjetnici, saradnici, referenti, namještenici) u Skupštini, sudu, tužilaštvu i Sekretarijatu Tužilačkog savjeta davala mogućnost da im koeficijenti zarada mogu biti veći od ostalih zaposlenih u javnom sektoru iz iste kategorije grupe poslova.
– To je, primjera radi, značilo da kafe kuvarica u Skupštini Crne Gore može imati veću platu nego kafe kuvarica u Vladi ili Upravi za katastar i državnu imovinu, iako se Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru odnosi jednako na sve njih i svi se finansiraju iz javnih prihoda – objašnjavaju iz ASP-a.
Iz ASP-a su pozdravili odluku Ustavnog suda, ali ukazuju da se radi o zakašnjelom odlučivanju.
– Ova inicijativa je dvije i po godine „kupila prašinu“ u Njegoševoj broj 2, a odluka je donijeta tek pošto je došlo do promjene osporenih zakonskih odredbi. Kako se radilo o odredbama, koje su bile na pravnoj snazi više godina, to je nepoznato koliko su zaposleni iz grupe poslova „D“ u ovim organima, a po osnovu neustavnih normi, imali ili nijesu imali veće zarade od ostalih zaposlenih u javnom sektoru iz iste grupe poslova – kazali su za „Dan“ iz ASP-a.
Ustavni sud je u maju prošle godine pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti osporenih odredbi, a odluka kojom se utvrđuje njihova neustavnost, kako navode iz ASP-a, donijeta je zakašnjelo i tek krajem oktobra ove godine, oko godinu pošto su te odredbe izmijenjene na način da će se koeficijenti zarada utvrđivati granskim kolektivnim ugovorom.
Odluka Ustavnog suda već je imala pravne posledice, pa je nedavno gradonačelnica Podgorice Olivera Injac povukla iz skupštinske procedure gradskog parlamenta Predlog odluke o zaradama lokalnih službenika i namještenika u Glavnom gradu kojim se umanjuju dodaci na zarade lokalnih službenika i namještenika. Ona je u obraćanju predsjednici parlamenta Jeleni Borovinić Bojović kao razlog navela inicijativu odborničkih klubova i odluku Ustavnog suda kojom su ukinute određene odredbe Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. U inicijativi koju su potpisali svi odbornički klubovi koalicije na vlasti navodi se da smatraju da je povlačenje odluke cjelishodan potez nakon što je Ustavni sud 14. decembra ukinuo određene odredbe Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a koje su od značaja za lokalni kontekst. Odluka o zaradama trebalo je da se razmatra danas.
Prema najavama, odlukom koja je povučena, bilo je planirano umanjenje dodataka za visokoškolce za 15 odsto, a za službenike sa srednjom stručnom spremom za pet odsto. Njenim povlačenjem iz skupštinske procedure znači da na snazi ostaje odluka o zaradama iz decembra prošle godine, kada je na čelu Podgorice bio Ivan Vuković kojom su, kako je tada saopšteno, uvećanje plata dobila 503 zaposlena u sistemu Glavnog grada.
Propisi se ne mogu donositi po nahođenju
– Ustavno ovlašćenje za donošenje zakona ne znači da zakonodavac može, na osnovu slobodne procjene, donositi zakone po sopstvenom nahođenju, kojima se derogiraju načela i principi utvrđeni Ustavom – naglasili su iz Ustavnog suda. Ocijenjeno je da je zakonodavac osporenim odredbama utvrdio privilegovan položaj ovih zaposlenih u ostvarivanju prava na zaradu, koji nema objektivno i razumno utemeljenje, a koji se stavljaju u povoljniji položaj, iako se, kao i svi ostali zaposleni u javnom sektoru, finansiraju iz javnih prihoda.
Foto: Ustavni sud
