Četvrti Univerzalni periodični pregled Ujedinjenih nacija o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori održan je danas u Ženevi a ključna poruka je da su potrebne efikasne istrage o napadima na medije i novinare i nezavisna tijela koja će provjeriti detaljno navode o policijskoj torturi. Predstavnici država članica UN postavljali su pitanja crnogorskoj delegaciji o stanju ljudskih prava u zemlji.
Ministar Fatmir Đeka kazao je da je delegacija Crne Gore prije sjednice dobila 20 pitanja od država članica UN.
„Inovirani zakon o besplatnoj pravnoj pomoći poslat je Evropskoj komisiji i nakon njenog mišljenja, naći će se u skupštinskoj proceduri“, reao je Đeka.
On je zahvalio na pitanjima i proceduri kontrole i ocjene, ističući da će Crna Gora aktivno nastaviti da radi na jačanju ljudskih prava i sloboda.
„Crna Gora ostaje posvećena međunarodnim standardima u ovoj oblasti“, rekao je Đeka.
Nezavisno tijelo da ispita navode o policijskoj torturi
Delegacija Ukrajine pozdravila aktivnu ulogu Crne Gore u Savjetu UN za ljudska prava i zahvalila na pomoći i podršci Ukrajincima koji su napustili zemlju zbog rata. Predložili su Crnoj Gori da ispitaju sve prijave nasilja nad ženama i djevojčicama.
Sirija je preporučila da su potrebne djelotvorne mjere za prevenciju govore mržnje.
Po mišljenju Švajcarske, nezavisno tijelo treba da ispita navode o policijskoj torturi prema zatvorenicima.
Španija je kazala da se treba pozabaviti pitanjem odgovornosti za ratne zločine devedesetih godina. Slovenija je pozvala Crnu Goru da se fokusira na ekonomsko i političko osnaživanje žena, kao i da osigura veće učešće žena u političkom životu. Ukazali su na potrebu reforme pravosuđa.
Slovačka je pozdravila napore Crne Gore da štiti i promoviše temeljna ljudska prava i slobode. Podstakli su Crnu Goru da radi na bezbjednosti novinara, uključujući efikasne istrage o napadima na medije i novinare.
Delegacija Republike Srbije ukazala je da je važno spriječiti sve oblike diskriminacije, te preporučuju da treba razvijati strategije u tom pravcu, posebno strategiju protiv porodičnog nasilja.
„Brine tortura nad zatvorenicima“
Rusija je izjavila da ih brine tortura policije nad zatvorenicima, te da treba učiniti sve što je moguće da se tome stane na kraj. Kazali su da ih brine položaj Roma i Egipćana, te da je neophodno jednako učešće u političkom životu oba pola.
Predstavnici Vlade kazali su kako država preduzima adekvatne mjere da spriječi diskriminaciju, a najavljeno je da će medijska pismenost biti predmet tokom osnovnog obrazovanja.
Delegacija Portugala je pohvalila Crnu Goru zbog nastojanja u borbi protiv korupcije, ali su predložili obuku za policajce i tužioce u cilju prevencije torture.
Filipini su predložili da se uvede besplatna pravna pomoć za žrtve porodičnog nasilja.
Francuska je pozdravila aktivnosti Vlade na planu jačanja ljudskih prava, ali su posebno ukazali na bezbjednost medija i novinara. Posebno su naveli da je bitno definisati pravno torturu u skladu sa Konvencijom o sprečavanju torture i nehumanog postupanja.
Pakistan je ukazao na potrebu poštovanja svih prava manjina i migranata.
„Neophodno nepristrasno pravosuđe“
Holandija je ukazala na značaj borbe protiv homofobije, kao i pravnu pomoć žrtavama rodno zasnovanog nasilja.
Nepal je predložio mjere za sprečavanje disriminacije i punu integraciju manjina.
Luksemburg je zatražio preduzimanje mjera za punu zaštitu novinara. Litvanija je ukazala na potrebu podizanja svijesti u društvu o prevenciji torture. Libija je ukazala da treba primjenjivati mjere za prevenciju porodičnog nasilja.
Italijanska delegacija preporučila je mjere za jačanje sigurnosti novinara, kao i reforme u pravosuđu, kako bi se došlo do nepristrasnog sudstva. Posebno su naveli slučajeve torture, koje, kako su naveli, treba da ispituje nezavisno tijelo.
Irska se založila za kriminalizaciju svih oblika braka osoba koje nijesu navršile 18 godina.
Delegacija Iraka pohvalila je saradnju Crne Gore i UN, a predložila je da Crna Gora nastavi da poboljšava uslove za zatvorenike.
Njemačka je preldožila oštrije kazne za napade na novinare. Brinu zbog nedostatka napretka u sprečavanju nasilja nad ženama. Predlažu istrage o slučajevima moguće torture, te obezbjeđivanje ranijih preporuka Venecijanske komisije i Grupe država za borbu protiv korupcije (GREKO) koje dosad nijesu primijenjene.
Gruzija se založila za veća prava osoba sa invaliditetom.
U nastavku interaktivnog dijaloga, Gambija se založila za veću integraciju manjinskih zajednica u crnogorsko društvo.
Tužilaštvo hitno reaguje u slučajevima moguće torture
Predstavnik Ministarstva kulture i medija Đorđije Drinčić kazao je da su državni organi pojačali napore da se otkriju napadači na novinare. On je rekao da je u slučaju ubistva Duška Jovanovića formirano nekoliko predmeta u tužilaštvu, na bazi potencijalno novih informacija. Ukazao je da je predmet o slučaju napada na Oliveru Lakić proglašen tajnim, pa Komisija za praćenje istraga napada na novinare ima ograničene mogućnosti po tom pitanju.
Kako je rekla Bojana Bandović iz Vrhovnog suda, u toku je suđenje u jednom predmetu povodom optužbi za ratni zločin.
„Po tužbama za naknadu štete, od 2018. godine do 2022. godine sudovi su donijeli 62 presude“, rekla je Bandović.
Predstavnica Višeg državnog tužilaštva Danka Ivanović Đerić kazala je da tužilaštvo hitno reaguje kada su pitanju slučajevi moguće torture. Kako je rekla, od 1. januara 2022. godine do 1. marta ove godine formirano je 28 krivičnih predmeta protiv 67 poznatih policajaca, a u toku je izviđaj u deset predmet i istraga protiv osam osoba.
„Od 1. oktobra prošle godine do 31. marta ove godine sudovi su imali u radu 30 predmeta protiv 49 okrivljenih policijskih službenika zbog mogućeg zlostavljanja“, kazala je Ivanović Đerić.
Iz Skupštine Crne Gore izrazili su nadu da će opet početi sa radom Odbor za izbornu reformu.
Odgovarajući na pitanja delegacija država članica UN, predstavnik Vlade Momir Jauković rekao je da su u toku reforme u sudstvu, kao i da su izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu 2021. godine poboljšan rad tužilaštva i Tužilačkog savjeta, štpo je dovelo do sprečavanja politizacije i jačanja borbe protiv korupcije. Pomenuo je i predlog zakona kojim se reguliše pitanje imovine stečene kriminalom.
„Nastavićemo da jačamo kadrovske i institucionalne kapacitete tužilaštva“, rekao je Jauković.
Peru je predložio efikasne sankcije za govor mržnje i diskriminaciju, kao i da se pobošlja pristup pravdi osobama koje su ranjivom položaju, kao što su žene i djevojčice.
Po mišljenju Estonije, počinoce napada na novinare treba izvesti pred lice pravde.
Kipar je predložio mjere za jačanje slobode medija i bezbjednost novinara.
Hrvatska: Sprovesti istrage o ratnim zločinima
Hrvatska je ohrabrila Vladu Crne Gore da primijeni zakonodavni okvir za zaštitu manjina. Takođe, kako su naveli, treba nastaviti sa pravosudnim reformama, kao i da se djelotvorno istraže ratne zločini, te da se nadoknadi šteta žrtvama kršenja ljudskih prava.
Kostarika je predložila jačanje kancelarije Ombudsmana, kao i mjere za punu integraciju Roma i Egipćana u društvo. Predložili su usvajanje Zakona o socijalnoj zaštiti djece.
Delegacija Kine preldožila je jačanje mjera na snaženju institucija i prevenciji govora mržnje. Kanada je predložila da se Crna Gora pozabavi nedostatkom rezultata u istragama o napadima na novinare, te da se na taj način osnaži sloboda medija i sigurnost novinara.
Belgija: Suspendovati policajce osumnjičene za torturu
Po mišljenju Belgije, osumnjičeni policajci za torturu treba da budu supendovani tokom trajanja postupka, odnosno do utvrđivanja svih činjenica.
Bjelorusija je ukazala da govor mržnje posebno protiv odreženih nacionalnih i vjerskih struktura, posebno brine.
Bahrein je predložio snaženje borbe protiv svih oblika diskriminacije, a posebno brine islamofobija.
Preporuka Austrije je jačanje napora u borbi protiv korupcije, kao i veću kampanju protiv govora mržnje. Založili su se da se popune upražnjena mjesta u pravosuđu, kao i da se obustavi svaki oblik politizacije pravosuđa.
Delegacija Australija ukazala je posebno na značaj mjera za prevenciju politizacije pravosuđa. Argentina je predložila istrage i kazne za slučajeve diskriminacije protiv manjina i ranjivih grupa. Traže i istrage i kazne za one koji su počinili ratne zločine. Albanija je pozdravila napredak Crne Gore, a posebno plan za primjenu Instabulske konvencije i strategije za rodnu ravnopravnost. Kažu i da Crna Gora treba da poveća učešće manjinskih zajednica u pravosuđu, uz povećanje broja žena u Skupštini Crne Gore.
„Potreban fer pristup tržištu rada“
Vijetnam je ukazao na značaj fer pristupa tržištu rada. Iz Venecuele su preldožili kazne za sve policajce koji zloupotrebljavaju ovlašćenja.
Uzbekistan je preporučio snažnije mjere protiv siromaštva u Crnoj Gori. Urugvaj je predložio snažniju kampanju protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
SAD su pozdravile krivično gonjenje odgovornih za visoku korupciju, a naglasile i kritični značaj istraga o napadima na novinare i o policijskoj torturi, uz zaštitu manjinskih prava. Oni su istakli da je važno obezbijediti pristup pravdi za sve žrtve diskriminacije.
Ujedinjeno Kraljevsto pozdravilo je borbu protiv organizovanog kriminala, a preporučili su i da se sprovedu nezavisne istrage o policijskoj torturi. Zatražili su punu zaštitu za novinare.
Turska je, u konstruktivnom duhu, predložila da se omogući pristup pravdi žrtavama torture i trafikinga ljudi, kao i da se spriječi diskriminacija prema ranjivim grupama, posebno migrantima.
Nakon uvoda, intervenisao je Tunis, pozdravljajući borbu protiv korupcije i zaštitu prava manjina.
Đeka: Nastvljena borba protiv korupcije
U uvodnom obraćanju, ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, čelnik crnogorske državne delegacije, rekao je da je Crna Gora nastavila reforme u sudstvu, te nastavila jačanje normativnog, institucionalnog i strateškog okvira za poštovanje ljudskih prava. Nastavljena je i borba protiv korupcije, kao i snaženje antikorupcijskih institucija.
Osvrćući se na vršnjačko nasilje, Đeka je rekao da se povećava broj policajaca koji prate dešavanja u školama.
„Crna Gora trenutno radi set novih medijskih zakona, uključujući medijsku strategiju, što će obezbijediti veću slobodu izražavanja i bezbjedno okruženje za novinare“, rekao je Đeka.
Na međunarodnom planu, Crna Gora potpuno podržava rad Visokog komesarijata za ljudska prava, kaže ministar.
Uoči sjedice u Ženevi, predstavljeni su izvještaji o stanju ljudskih prava koje su pripremili Vlada Crne Gore i nevladine organizacije.
Savjetnica za ljudska prava UN u Crnoj Gori Anjet Lanting kazala je juče za Portal RTCG da je Univerzalni periodični pregled (UPR) pregled stanja ljudskih prava u svakoj zemlji koja je članica Ujedinjenih nacija. Održava se jednom u četiri i po godine.
„Pregled vezano za Crnu Goru biće održan u Savjetu UN za ljudska prava, u Ženevi, u Švajcarskoj, u ponedjeljak, 8. maja od 9 do 12.30 časova. Državnu delegaciju Crne Gore predvodi ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, a njeni članovi biće i predstavnici ministarstava, Skupštine i pravosuđa. Devedeset država članica UN će razmotriti napredak i izazove u ostvarivanju ljudskih prava za sve u Crnoj Gori. Oni će dati preporuke kako da Crna Gora dalje napreduje. Ove preporuke služe za kreiranje i implementaciju novih i postojećih zakona, politika i praksi“, saopštila nam je Lanting.
Ona je objasnila da se UPR zasniva na izvještajima o stanju ljudskih prava koje pripremaju Vlada Crne Gore, entiteti Ujedinjenih nacija, uključujući tim UN-a u Crnoj Gori, i razne nevladine organizacije.
„UPR dolazi u važnom trenutku u istoriji ljudskih prava, kada slavimo 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, prvi put kada se međunarodna zajednica saglasila oko skupa zajedničkih vrijednosti“, rekla je Lanting.
Izvor: RTCG
Foto: Printscreen
