Gotovo mjesec izabrani ljekari u domovima zdravlja pregledaju u okviru norme, dakle 35 pacijenata dnevno. Donedavno su ljekari i medicinske sestre u smjeni imali do 100 pacijenata. Redakcija Pobjede je obišla nekoliko domova zdravlja i razgovarala s pacijentima i osobljem.
Pacijenti nijesu bili nervozni i kažu da završe to po što su došli na vrijeme, ali ne istog dana kao što su navikli. Pojedinima ne odgovara što ih vrate sa šaltera, ali ističu da ukoliko je stanje hitno – budu primljeni.
Ono na što se i dalje žale jeste da nema slobodnih termina kod specijalista na koje se čeka i po nekoliko mjeseci.
– Ukoliko nemaš vezu ili novac za privatni pregled onda moraš da čekaš – kaže pedesetogodišnji Jovan koji treba da ode na pregled kod kardiologa.
Kaže da mu je ovo već treći put da dolazi da proba da zakaže pregled, ali da će, po svemu sudeći, ipak platiti privatno.
U drugom domu zdravlja starija žena čeka kod izabranog ljekara na previjanje i na pregled. Kaže da je u početku bila zabrinuta da ,,neće nikad stići na red“ jer ljekari sada primaju samo po normi.
– Ipak me pregledaju i previjaju kako treba, nijesam čekala a bojala sam se, jer sam stvarno često u domu zdravlja. Nemam snage da čekam a i nijesam baš više toliko zdrava da mi se odlažu pregledi. Ali evo, stiže se sve – kaže ona.
Osoblje domova zdravlja kaže da je rasterećeno, potvrđuju riječi pacijenata da su prvih dana imali problem jer su mislili da nikad neće doći na red…
– Sve hitne slučajeve, mimo zakazanih, primimo. Svaki pregled se zakazuje na osnovnu hitnosti stanja, a ukoliko nije, najkasnije za tri dana pacijent dobije termin – kazala nam je medicinska sestra u jednom manjem domu zdravlja.
Na naše pitanje zar i tri dana nijesu previše za nekoga ko je bolestan, odgovara da je u tim situacijama najčešće riječ o pacijentima koji su dobili uput za pregled ili snimanja, pa ih upisuju u prve slobodne, kako bi oni kojima je potreban pregled ljekara imali prioritet.
Ljekar jednog doma zdravlja nam je kazao da se mora poraditi na organizaciji, kako bi pacijenti bili zadovoljni, da im fali ljekara i da su u pojedinim domovima zdravlja, koji su frekventni, ostavljali mali broj ljekara tokom odmora.
– Nama treba izabranih ljekara, što se posebno vidi sada – kazao je on.
Ono što ističu i pacijenti i zaposleni je kvalitetniji pregled i vrijeme koje se posvećuje pacijentu, ali da se mora sačekati nekoliko dana.
Gubljenje vremena
Izabrani ljekari su u dva navrata početkom juna organizovali proteste ispred Ministarstva zdravlja jer su im smanjene plate u odnosu na novembar i to oko 300 eura, kao i zbog preopterećenosti i velikog broja pacijenata koje su imali tokom jednog radnog dana. Tada su odlučili da rade isključivo u okviru norme.
Dr Natalija Popović-Petrić, predsjednica Udruženja doktora opšte/porodične medicine Crne Gore i članica Sindikata izabranih doktora, na pitanje Pobjede da li im se neko obraćao nakon zahtjeva, odgovorila je da im je stigao imejlom poziv da napišu model plaćanja koji bi Ministarstvo razmotrilo.
– Imejl je upućen 15. juna, a tražen je odgovor do 12. juna! U Sindikatu smatramo da je ovakav poziv neozbiljan, na prilično kompleksnu temu u stručnom smislu – kazala je ona.
Ističe da pacijenti nikako nijesu na gubitku jer se dobija kvalitetan pregled, po principima medicinske doktrine.
– Primanjem 60 ili 70 pacijenata dnevno jasno je da se gubi na kvalitetu pregleda, a i povećava se vjerovatnoća nastanka stručne greške, što nikako nije u interesu ni ljekara ni pacijenta – kazala je ona
Smatra da je administracija posljednjih godina urušila kvalitet rada u ambulantama izabranog ljekara.
– U prosjeku se dva sata u toku radnog dana utroši samo na bezuspješno zakazivanje termina na pregled u bolnicama, i jasno je da se stvari moraju mijenjati – kaže dr Popović-Petrić.
Ovakvom primjenom pravila, ističe ona, jasno je da će se povećati dužina čekanja na pregled kod izabranog ljekara. Pojašnjava da je prosjek čekanja na pregled u Evropi od sedam do 10 dana.
– A kod nas će možda biti i duži, s obzirom na nedostatak kadra – upozorava ona.
Ona podsjeća da je reforma sistema primarne zdravstvene zaštite započeta pilot projektom u Podgorici 2005, a da se u naredne četiri godine proširila na cijelu Crnu Goru. Prvi rezultati zvanično su objavljeni u istraživanju 2013, gdje se institucija izabranog ljekara, sa organizacijom službe i modelom strukturiranog plaćanja, pokazala opravdanom i uspješnom.
– Ostao je izazov da se ostvareni kvalitet održi. U godinama nakon toga počinje zatrpavanje primarne zdravstvene zaštite administracijom – zakazivanje pregleda, izdavanje različitih potvrda… do te mjere da je danas polovina usluga koje se traže od izabranog ljekara na dnevnom nivou samo administrativne prirode (ne postoji potreba za pregledom) – kaže dr Popović-Petrić.
Ona smatra da zdravstvene vlasti moraju raditi na digitalizaciji i umrežavanju softverskih sistema domova zdravlja, bolnica i apoteka, u cilju efikasnijeg ostvarivanja zdravstvenih usluga, što bi uveliko riješilo gužve u domovima zdravlja i povećalo zadovoljstvo pacijenata.
Smatra da na taj način ne bi bili samo ,,kucači uputa“, već ljekari specijalisti koji treba da obavljaju preventivne preglede za svoju populaciju i da rješavaju 80 procenata zdravstvenih problema građana.
– Za to smo se školovali i to želimo i treba da radimo – apeluje ona.
Ko će da nas liječi?
Predsjednica udruženja smatra da u većini domova zdravlja postoji manjak ljekara u odnosu na broj propisan sistematizacijom (uvijek je neki procenat i na bolovanjima).
– Najalarmantnije stanje je u Nikšiću, gdje je na radnom mjestu otprilike polovina ljekara u odnosu na broj po sistematizaciji. Takođe i Budvi fali ljekara za rad u ambulantama u domovima zdravlja – iz medija smo mogli da dobijemo podatak od direktora ustanove da ih je 10 na 45.000 građana – ističe ona.
Ono što brine struku je i činjenca da je u Podgorici četvrtina izabranih ljekara starija od 58 god, u Nikšiću trećina, u Baru polovina.
– Nema ljekara na Birou rada. Dakle, postavlja se pitanje kako stimulisati mladog ljekara da radi u domu zdravlja? Ko će nas liječiti za par godina ako se ne olakšaju uslovi za rad na primarnom nivou zdravstvene zaštite? Moramo li kao društvo uvijek da čekamo ,,posljednji minut“ da bismo nešto pokušali da promijenimo – pita se dr Popović-Petrić.
Prema podacima Eurostata iz 2017, Crna Gora ima najnižu stopu obezbijeđenosti stanovništva specijalistima opšte i porodične medicine – 0,5 ljekara na 1.000 stanovnika. Slovenija ima 0,6 ljekara na 1.000 stanovnika, Srbija 0,7, Portugalija 2,4.
– Nameće se zaključak da se zdravstvene vlasti moraju ozbiljno pozabaviti stimulacijom zapošljavanja ljekara na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Nadležni nezainteresovani
Dr Popović-Petrić smatra da su donosioci zdravstvenih odluka profesionalno nezainteresovani da djeluju u smislu rješavanja problema na nivou primarne zdravstvene zaštite.
– U medijima čujete samo cifre o broju zbrinutih pacijenata, a niko ne govori o opterećenju zaposlenih i ljekara i sestara /tehničara. Naravno da je upitan kvalitet rada u ovakvim uslovima. Od tih 100 kontakata, polovina dolazi kod ljekara zbog zakazivanja termina za pregled kod bolničkog specijaliste ili za propisivanje redovne terapije. To su stvari koje mogu da se planiraju i zakazuju. Ljekari nikako ne bi smjeli da prihvataju ovakve uslove rada (sa ogromnim brojem pacijenata dnevno) upravo zbog povećanja vjerovatnoće nastanka stručne greške. Da ne govorimo o ,,sindromu sagorijevanja“ na poslu – ističe ona.
Pacijenti su se Pobjedi često žalili da ljekari u bolnicama, iako mogu, ne zakazuju dalje specijalističke preglede, već pacijenta vraćaju kod izabranog ljekara po novi uput. Na pitanje zbog čega taj začarani krug i dalje postoji, dr Popović-Petrić daje jednostavno objašnjenje:
– Smatram da je razlog što niko ne želi da se bavi dodatnom administracijom. Pacijenti se ,,ljubazno“ vraćaju kod svog izabranog ljekara, za termin – ističe ona.
Naglašava da ljekari u bolnicama imaju mogućnost da zakažu kontrolni pregled i dijagnostičke procedure za pacijenta, ukoliko smatraju da su potrebne.
Plate daleko od onih koje ministar navodi
Ministar zdravlja Dragoljub Šćekić je u medijima često naglašavao da su plate izabranih ljekara veće nego što oni tvrde, te da pojedini imaju plate i oko 3.000 eura.
Dr Popović-Petrić ističe da je prosječna plata izabranog ljekara bez specijalizacije oko 1.100 eura, i dodaje da je malo veća ako ima više radnog staža a ljekara sa specijalizacijom oko 1.400 eura (takođe se uvećava sa minulim radom). Prosječna plata medicinske sestre se kreće od 565 do 600 eura.
Na pitanje šta je sa tvrdnjom da pojedine kolege imaju znatno veće plate, dr Popović-Petrić kaže da se mora praviti razlika između plata i zarada.
– Predstavnici Ministarstva su iznosili zarade pojedinih ljekara – prije svega to su plate sa dodacima za prekovremeni rad, praznični rad, dodaci za primarijat ili doktorat… Ne radi svaki ljekar prekovremeno svakog mjeseca, niti praznicima, to je nešto što se dešava povremeno. Druga stvar, sa svim dodacima i prekovremenim radom gotovo je nemoguće da se dostigne cifra od 2.500 ili više eura – ističe ona.
Kako je neko mogao dobiti toliki iznos zarade, dr Popović-Petrić kaže da je to pitanje za Fond zdravstva, jer svaka usluga koju ljekar napravi se u vidu mjesečnog listinga šalje na kontrolu i odobrenje Fondu za zdravstveno osiguranje.
– Postavlja se pitanje kontrole nadležnih organa – ističe ona.
foto:roditelji.me/ilustracija/screenshot/UGC
