Nedaleko od Podgorice, u Lješanskoj nahiji, u Progonovićima, krije se još jedan istorijski biser Crne Gore. Riječ je o zdanju koje je zahvaljujući rodonačelniku Radunovića, vojvodi Radunu, i njegovoj vjernoj ljubi – Ljubici ušlo čak u čuveni spjev Petra II Petrovića Njegoša „Gorski vijenac“. Riječ je o Kuli Radunovoj, kuli vojvode koji je ratovao s Osmanlijama i potpisivao ugovore s Mlecima, kuli koja je istorijsko, ali i kulturno bogatstvo savremene Crne Gore.
Tu se 23. maja 1691. godine odigrao čuveni boj Raduna i Osmanlija, gdje su mu u pomoć pritekli Vuk Mandušić, Vuk Mićunović, Vuk Bandić, Bajo i Novak, Draško i Vukota, Vukac Čelebija i dva Vuka iz Trnjina. Ovo je i jedno od rijetkih mjesta u „Gorskom vijencu“ gdje se pominje poimence žena, a čijoj se vještini i hrabrosti divi i Njegoš, i kao takva ostaje Ljubica zapisana u istoriji. No, ovo je i dokaz kako se do posljednjeg branilo ognjište, čak i kad gori do temelja.
Slavni vojvoda Radun završio je život hrabro i neustrašivo, pogubljen je na Sitnici, u Lješkopolju, 1724. godine, zajedno sa 36 crnogorskih glavara, od strane vezira Ćuprilića, kako bilježe istoričari.
Predačku tradiciju s ponosom su čuvali i isticali potomci Radunovi, naročito tokom oslobodilačkih ratova. Danas, u miru, pamćenje na čuvenog pretka čuva Udruženje „Vojvoda Radun“. Tako su krajem septembra ove godine, da bi dodatno istakli značaj mjesta, i iskazali svoj pijetet prema pretku i njegovoj oslobodilačkoj borbi, na Kulu Radunovu postavili su spomen-ploču. Na njoj je jednostavan zapis: „U spomen vojvodi Radunu i Ljubici i boju u Progonovićima 23. maja 1691/ Kulu Radunovu obnovi Opština Podgorica 2001/ Progonovići 2023“. Spomen-ploču na prigodnoj svečanosti, koju su sami organizovali, otkrio je mr Miomir Radunović.
– Da bi ognjište bratstva Radunovića bilo obilježeno na pravi način, posebno za turiste i za one koji prvi put dolaze u Progonoviće, dogovorili smo se da postavimo ovu spomen-ploču i da, barem djelimično, sadašnja generacija Radunovića, vrati dug svom rodonačelniku i slavnim precima koji su ginuli u borbama za slobodu. Zapravo, da ne dozvolimo da vrijeme velom zaborava pokrije mnogobrojne zatočnike mrijet naviknute iz našeg bratstva – rekao je Miomir Radunović, podsjećajući na druge bratstvenike koji su svoj život položili na oltar slobode.
Miomir Radunović je ovom prilikom izrazio i zahvalnost Opštini Podgorici koja je 2001. godine obnovila Kulu Radunovu. No, podsjetio je i na činjenicu da ovo zdanje još nema riješen status na valjan način. To je u kratkoj izjavi naveo i Velimir Radunović, v.d. sekretara Mjesne zajednice Porogonovići koji kaže da iako je Glavni grad obnovio i održava Kulu Radunovu, nije ništa učinjeno po pitanju definisanja njenog statusa, odnosno dobijanja statusa kulturno-istorijskog dobra. Kako navodi Velimir Radunović, tim povodom prethodnih 20 godina obraćali su se i JU Muzeji i galerije Podgorice, Glavnom gradu, Ministarstvu kulture i Vladi Crne Gore.