Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME), u saradnji sa Građevinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore, kroz projekat IPA 2020 „Povećanje kapaciteta institucija nadležnih za harmonizaciju i implementaciju EU zakonskog okvira u oblasti konkurentnosti i inovativnosti“ nedavno je u Podgorici organizovao predavanje i panel diskusiju na temu “BIM implementacija: Standardi, ključni koraci i primjeri iz prakse“.
Kako pojašnjavaju imajući u vidu da je Crna Gora, kao zemlja koja teži modernizaciji svoje građevinske industrije, u fazi uvođenja digitalnih tehnologija poput BIM-a (Building Information Modeling), neophodno je razumjeti ključnu ulogu standarda i strategija u ovom procesu.
“BIM omogućava integrisano planiranje, izgradnju i upravljanje objektima kroz cijeli njihov životni ciklus. Međutim, da bi implementacija BIM-a bila uspješna, potrebno je pratiti i primjenjivati međunarodno priznate standarde. Ključni koraci za uspješnu implementaciju uključuju: jasno definisane ciljeve, obuku kadrova, izbor adekvatnih softverskih rješenja i usklađivanje sa zakonskim okvirom i standardima. Ovakav pristup će omogućiti Crnoj Gori da iskoristi prednosti digitalne transformacije u građevinarstvu, čime se postižu efikasniji projekti i veća održivost”, saopštili su.
Izlagač je bio Tahir Mavrić, koji radi kao specijalista za BIM tehnologiju u Švajcarskoj, sa bogatim iskustvom u oblasti digitalne transformacije i BIM metodologije.
“Njegova stručnost obuhvata razvoj i implementaciju BIM procesa, kao i obuku zaposlenih u korišćenju naprednih tehnologija. Tokom svoje karijere, g. Mavrić je dao značajan doprinos brojnim projektima u elektroenergetskom sektoru i građevinskoj industriji, radeći za Axpo Grid AG, jedan od najvećih elektroenergetskih sistema u Švajcarskoj”, saopšteno je iz Instituta.
Moderator panel diskusije bio je prof. dr Miloš Knežević, redovni profesor Gradjevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Panelisti su bili ulozi panelista su bili gdin Boško Todorović, inženjer građevine (Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine), Balša Rakčević, dipl. inž. Arh. (PKCG), Novica Mitrović, dipl. inž. arh (IKCG), Slobodan Petrović, dipl. inž. arh (A12 project doo Podgorica).
Iz Instituta navode da bi se su zaključci panela na temu primjene Building Information Modeling (BIM) tehnologija u građevinskoj industriji mogli sumirati na sljedeći način:
- Zakonodavni okvir za BIM tehnologije: Postoji jasna potreba za uspostavljanjem zakonodavnog okvira koji bi regulisao upotrebu BIM tehnologija, s ciljem standardizacije i osiguranja efikasnosti. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine treba da razmotri mogućnost uvođenja obaveze korišćenja BIM-a u građevinskoj industriji, po uzoru na napredne zemlje, što bi moglo poboljšati upravljanje i transparentnost u građevinskim projektima.
- Podrška Privredne komore: Privredna komora Crne Gore aktivno radi na unapređenju građevinske industrije kroz digitalizaciju i podršku za primjenu novih tehnologija poput BIM-a. U narednim godinama očekuje se veći naglasak na umrežavanju domaćih i stranih kompanija te dodatno unapređenje edukacije o BIM tehnologijama.
- Edukacija i sertifikacija: Postoji velika potreba za kontinuiranim obrazovanjem i obukom stručnjaka u korišćenju BIM-a. Inženjerska komora Crne Gore je već počela sa edukacijama, ali su potrebna dalja poboljšanja, uključujući osiguranje odgovarajućeg nivoa stručnosti i znanja.
- Tehnički standardi i interoperabilnost: Institut za standardizaciju ima ključnu ulogu u razvoju tehničkih standarda koji osiguravaju interoperabilnost između različitih softverskih platformi. Ključno pitanje je zaštita podataka i regulisanje intelektualne svojine nad informacijama u BIM modelima, pri čemu se moraju uspostaviti jasna pravila o pristupu i izmjenama podataka.
- Fazna implementacija BIM-a: Uvođenje BIM tehnologija u građevinsku industriju može biti izazovno, te je važno osigurati postupni prelazak kroz faze implementacije, od osnovnih do naprednih nivoa BIM-a (BIM Level 1, 2, 3), kako bi se kompanijama olakšao proces prilagodjavanja.
- BIM tokom cijelog životnog ciklusa objekta: BIM nije koristan samo u fazama projektovanja i izgradnje, već omogućava kontinuirano praćenje, održavanje i adaptaciju objekata tokom cijelog njihovog životnog ciklusa. Ključno je definisati ko će biti odgovoran za arhiviranje i ažuriranje BIM modela nakon završetka projekta. Ovi Zaključci ukazuju na potrebu za daljim unapređenjem zakonodavnog okvira, tehničkih standarda i edukacije, te važnost saradnje između javnog i privatnog sektora u implementaciji BIM tehnologija.
foto: Institut za standardizaciju CG
