Postoji opasnost da i Školj “ode” u Emirate ili već negdje drugo.
Tim riječima je za “Vijesti” lider grupe građana “Pokret za grad”, građanski aktivista i nekadašnji pomoćnik sekretara za zaštitu imovine Đorđe Zenović opisao opasnost koja prijeti atraktivnim područjima u Budvi nakon što je Vlada predložila, a Skupština Crne Gore usvojila Zakon o planiranju prostora i uvela institut urbane komasacije.
Komasacija je postupak uređenja zemljišta koji se koristi za bolje i funkcionalnije korišćenje površina, odnosno ukrupnjavanje posjeda koji su rasijani. Cilj je da se objedine razbijeni dijelove zemljišta u veće, funkcionalno korisne cjeline.
“U civilizovanim državama to je vrlo koristan institut, a u našoj idealno sredstvo za zloupotrebe. Urbana komasacija odavno postoji u državama EU. Međutim, u Zakonu nije detaljno i precizno regulisana procedura proglašavanja komasacionog područja i prava i obaveze vezano za cjelo područje”, kazao je Zenović.
Prema njegovim riječima, zato postoji opasnost da se komasacionim područjima proglase Mrčevo polje, Buljarica, Školj (ostrvo Sveti Nikola) i ostali atraktivni lokaliteti na području budvanske opštine.
“I to bez učešća lokalne zajednice, jer je u Zakonu ostalo mnogo praznina koje navode na razne mogućnosti zloupotrebe. To možda jeste dobro za vlasnike privatnih parcela koji po postojećim planovima nemaju ucrtanu građevinsku namjenu, odnosno ne ispunjavaju uslove da se koriste kao građevinske parcele, ali bi to pravo stekli unosom tih parcela u komasacionu masu čime bi se praktično poništila njihova važeća namjena po urbanističkom planu”, naglasio je Zenović.
Time se, kako je istakao, stvaraju nove građevinske parcele koje do tada nisu postojale i raste vrijednost konkretnog zemljišta.
“Ali, to takođe stvara mogućnost da se vrše i razne zloupotrebe, odnosno da se određene parcele izuzmu iz komasacione mase, što otvara vrata korupciji. Upravo zato smatram da je ovako šturo i neprecizno regulisan institut urbane komasacije potencijalno opasan i to posebno vezano za atraktivna područja, a prije svih Školj, Mrčevo polje i Buljaricu”, kazao je Zenović.
On je posebno zabrinut za ostrvo Sveti Nikola (Školj), koje je, kako naglašava, najveće ostrvo na crnogorskom primorju.
“Ono se prostire na 47 hektara u dužini na oko dva kilometra. Okruženo je uređenim i divljim plažama i uvalama, te je zbog svojih prirodnih svojstava služilo Budvanima i turistima kao izletište. Ono predstavlja i prirodni rezervat i na njemu su šezdestih godina prošlog vijeka sa Briona, uz dozvolu tadašnjeg predsjednika Jugoslavije, Josipa Broza Tita, lovci doselili dva para jelena lopatara, mužjaka i ženke, koji su se vremenom namnožili do 30 kapitalnih primjeraka. Osim jelena, na ostrvu su se nastanili i mufloni, fazani i zečevi koji su posljednjih 15 godina, otkad je počela divlja gradnja i krivolov na toj zelenoj oazi, praktično istrijebljeni”, prisjeća se Zenović.
Kako dodaje “da muka ne bude dovoljna, 2018. godine je Vlada koju je vodila Demokratska partija socijalista (DPS) u Prostornom planu posebne namjene za priobalno područje na Školju predvidjela izgradnju objekata sa oko 500 ležajeva, veličine hotela “Splendid” u Bečićima.
“Predviđena je i izgradnja marine sa oko 50 vezova za čamce i jahte. Međutim, cijelo ostrvo šrafirano je kao turistička zona u kojoj će se građevinska područja odrediti detaljnim planom, pa se iz raspoloživih grafičkih skica i teksta plana ne može znati na kom dijelu će se graditi i na čijim parcelama i na osnovu kojih urbanističkih parametara. Te 2018. godine je pokrenuto potpisivanje peticije za brisanje sadržaja za gradnju na ostrvu, a inicijativu je podržalo tadašnje rukovodstvo Opštine. Sakupljeno je preko 5.000 potpisa i ona je upućena Vladi i nikada nije postupano po njoj”, ističe Zenović.
Pet godina nakon “oslobođenja”, kako naglaša Zenović, Prostorni plan posebne namjene za priobalno područje je i dalje na snazi.
“U ime Opštine Budva kao pomoćnik sekretara za zaštitu imovine svojevremeno sam slao dopise i urgencije ministrima u 42, 43. i 44. Vladi da se ovaj plan stavi van snage. Naravno bezuspješno. Jer ono je bilo onda, prije 2020. godine. Sad im je plan u redu”, kazao je Zenović.
On se svojevremeno obraćao ministrima prostrornog planiranja, urbanizma i državne imovine, prvo Ratku Mitroviću, a potom i Ani Novaković Đurović, zahtijevajući da taj vladin resor pokrene postupak kako bi ostrvo Sveti Nikola sa Tunjom dobilo status parka prirode i na njemu zabranila gradnja.
Zenović je u dopisu bio izričit da ministari predlože Vladi da donese moratorijum na gradnju na ostrvu, odnosno izbriše ono što je Planom na njemu ucrtano.
foto: Vijesti
