U donjem toku Zete otkrivena nova vrsta ribe: Razmišljaju da pastrmki daju ime „nikšićanka“

Sportsko-ribolovni klub (SRK) Nikšić osnovan je 1951. godine i svoje aktivnosti sprovodi u okviru tri jezera: Krupačko, Slano i Grahovsko jezero kao i na Bilećkom jezeru. SRK trenutno broji 430 članova. Predsjednik SRK Vujica Lalić u razgovoru za „Dan“ kaže da od 1951. godine do danas nikada nije bilo više ribe u nikšićkim jezerima,te da je otkrivena nova vrsta ribe koja nema svoju genezu i da razmišljaju da joj daju ime pastrmka „nikšićanka“.

– Imamo jednu vrstu pastrmke potočare koja se nalazi na donjem toku rijeke Zete za koju je prilikom ispitivanja PMF-a i stručnjaka iz Mostara identifikovano da je jedina vrsta na svijetu. Nigd‌je nijesu našli njenu genezu, a nije ni mutirala već je u pitanju nova vrsta koja još uvijek nema ime. Mislim da ćemo je nazvati pastrmka „nikšićanka“- kaže Lalić i dodaje da u nikšićkim jezerima postoji kaliforniska pastrmka i potočara, klen, dvije vrste šarana i to divljak i golać, kinez i gaovice.

– Nove vrste koje su ubačene u naša jezera mimo nas i zakona su veća vrsta soma koja je vjerovatno ubačena iz Bilećkog jezera – kaže Lalić i dodaje da su u poslednjih tri godine prvo jezera poribljavali sa po tonom ribe, a prošle godine sa 5,5 tona. Ove godine će tri jezera poribiti sa 6,5 tona ribe.
Lalić je kazao da Liverovićko jezero dosada nisu mogli poribiti jer nije pripadalo Elektriprivredi Crne Gore (EPCG) koja finansira 60 odsto akcija, Ministarstva poljoprivrede daje 15 odsto, a Opštine Nikšić 15 odsto učešća. Klub je, prema riječima Lalića, dužan da plaća 10 odsto poribljavanja koji obuhvata najviše troškove prevoza.

– Sada Liverovićko jezero pripada EPCG tako da ćemo imati mogućnost da ga poribljavamo ali vrstom potočare koja se tamo nalazi, u gornjem dijelu rijeke Gračanice. Uzećemo primjerke kako bi je izmrijestili i dali Mileti Srdanoviću kod koga se pravi ribnjak. To će biti proizvodnja za poribljavanje naših jezera i rijeka- kaže Lalić.

Ističe da će ribolovni zabran biti u periodu od 1. do 15. juna kada će postaviti obaveštajne table, a ukoliko ribolovci budu u tom periodu pecali biće sankcionisani. Naglašava da su prvi u Crnoj Gori koji imaju školu ribolova koju vode Vlado Perović i Budimir Gojković. Škola trenutno broji oko desetoro d‌jece koja su prošle godine osvojili prvo mjesto na državnom takmičenju i prvo mjesto na KUP -u Crne Gore.

Ove godinu planiraju da učestvuju na 19 takmičenja a u planu je i pravljenje ribarskog sela u dogovoru sa Opštinom Nikšić i Ministarstvom poljoprivrede.

– To bi bilo jedno od najljepših sela koje bi se vjerovatno nalazilo na Vidikovcu. EPCG nam je obećao da će nam dati prostor kako bi napravili svoju kancelariju, ali i bungalove za turiste. Tu bi naplaćivali dnevne i noćne dozvole i imali bi svoj izvor prihoda – ističe Lalić i dodaje da planiraju da kod Krupačkog jezera urede šetalište dužine od jednog kilometra, koje je trenutno zapušteno, kako bi ljudi imali gd‌je da uživaju. U planu im je i da apliciraju za prekogranični ekološki projekat u saradnji sa Turističkom organizacijom Nikšić, Opštinom Nikšić, Komunalnim preduzećem i jednom NVO.

– Ime projekta bilo bi „Da su nam čiste obale“ u okviru kojeg bi čistili i uređivali obale naših jezera i rijeka, a plan je da projekat finansira EU – dodaje Lalić.

Dron i kamere pomažu čuvarskoj službi u radu

Koordinator rad čuvarske službe Željko Vukotić kaže da je krivolov uvijek prisutan, ali samtra da je sada na najnižem nivou.

– Čuvarska služba d‌jeluje preventivno, a u tome nam pomažu kamere i dron koje nam je doniralo Ministarstvo poljoprivrede. Kada vidimo da lica vrše prekršaj, čuvarska služba izlazi na teren, pristupa se hvatanju lica a po potrebi se obavešava Granična policija ili Centar bezbjednost. Sa njima se sprovodi akcija do nadležnog inspektora ili tužilaštva u zavisnosti od težine prekršaja – pojašnjava Vukotić i dodaje da su u fazi nabavke savremenije opreme.

Ističe da se približava vrijeme lovostaja i da će se u tom periodu svaki izlov prutom i udicom tretirati kao krivično d‌jelo.

Čuvarska služba trenutno ima pet ribočuvara ali imaju i volontere koje im pomažu. Vukotić smatra da bi ribočuvarima trebalo vratiti dozvolu da, u cilju preventive, nose vatreno oružje.

Izvor, foto: DAN

NIKŠIĆ PROGNOZA