Dok se Crna Gora suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima, broj žena koje se bore sa problemom steriliteta porastao je od 2014. do 2024. godine za skoro četvrtinu, upozoravaju stručnjaci. Uz starenje populacije i smanjenje nataliteta, infertilitet je ozbiljan problem za društvo.
Cifre koje alarmiraju! Prema podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori je u period od 2014. do kraja 2024. za 24 odsto porastao broj žena kojima je dijagnostifikovan sterilitet. Kako navode u toj zdravstvenoj instituciji 2014. zdravstveni sistem je registrovao 1.514 pacijentkinja sa dijagnozom inferiliteta, a 10 godina kasnije taj broj je bio 1.875. Kada je riječ o muškarcima, u poslednjoj deceniji godišnje se sa sterilitetom borilo u prosjeku 445 pacijenata.
Starosna struktura, kod ukupnog broja pacijenata i novih slučajeva, pokazuje jasnu dominaciju muškaraca u reproduktivnoj dobi. Najzastupljenija grupa je 35–49 godina, slijedi grupa 20–34 godine. U obje starosne kategorije evidentan je izražen pad nakon 2020. godine. Muškarci stariji od 50 godina učestvuju sa znatno manjim udjelom, dok su slučajevi među adolescentima i osobama starijim od 65 godina sporadični, navodi se u saopštenju Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Kada je riječ o pacijentkinjama, 2014. godine registrovano je 706 novih slučajeva, 2024. godine 814, oko 15 odsto više.
Tokom cijelog posmatranog perioda najveći broj pacijentkinja pripada starosnim grupama 20–34 i 35–49 godina. Međutim, uočava se jasno pomjeranje tereta bolesti ka starijoj reproduktivnoj dobi. Dok je u ranijim godinama dominantna bila grupa 20–34 godina, od 2021. godine grupa 35–49 godina dostiže i premašuje mlađu grupu u ukupnom broju registrovanih slučajeva, navodi se iz Instituta.
Neplodnost je globalni zdravstveni problem a definiše se kao izostanak trudnoće nakon jedne godine pokušavanja i nekorišćenja kontracepcije, kažu ljekari. Uzroci koji dovode do steriliteta su različiti a par se upućuje kod specijaliste i planira se ivf ili vantjelesna oplodnja. Ta metoda je u Crnoj Gori besplatna za četiri pokušaja, nakon čega se plaća, a tu su i zemlje u okruženju.
„Mogu da budu upale kako kod žena i kod muškaraca, operacije prošle, kad govorimo o sterilitetu govorimo o sterilitetu para, mogu da budu promjene u spermogramu kod muškaraca“, rekla je specijalista ginekologije i akušerstva, Željka Ralević.
Kod nas imaju sve procedure ali ponekad kada se istroše…pacijentkinje idu u Grčku, Makedoniju, Češku, BiH, Belgiju pogotovo kad je u pitanju muški sterilitet, navodi Ralević.
Aldina Muratović, jedna od žena koje su prošle kroz borbu sa sterilitetom i pobijedila, ističe da pritisak okoline donosi dodatna preispitivanja i ne olakšava već tešku situaciju.
„Ja sam imala osjecaj kao da mi je to zadatak,da moram, da kažem tetkama, strinama, mami, tati da ja mogu da ostanem trudna“, kazala je Muratović.
Svi ti ljudi možda iz dobre namjere pitaju ali najteže to pada, najgore od svega „ono biće“, znamo biće ali kad, najbolje je možda nekad i ne pitati, ističe ona.
Uz podršku supruga, u poslednju vantjelesnu oplodnju ušli su bez znanja okoline, u želji da sačuvaju mir jer su objašnjava Aldina upravo pozitivnost i istrajnost najvažnije.
„Moj savjet je upornost,strpljenje i mora se doci do cilja a i vjera, vjera je nešto što čovjek mora da ima u sebi“, poručuje Muratović.
Borba za dijete nije samo borba za potomstvo, već i za nadu ističe Aldina.
„Ja moram da kažem, ja sam sve ove godine živjela sa njom, zamišljala i trudnoću i porođaj, ja sam maštala kako će da izgleda, ja sam sve ove godine sa njom živjela“, rekla je ona.
Sterilitet postaje pitanje javnog zdravlja i demografske budućnosti Crne Gore a sudeći po podacima stručnjaka vrijeme za reakciju nije sjutra već danas.
Foto: RTV PG
