Od oktobra bi konačno trebalo da budu zabranjene plastičke kese. Procjenjuje se da se godišnje po glavi stanovnika koristi do 100 kesa, što bi značilo da godišnje upotrijebimo u Crnoj Gori preko 63 miliona plastičkih kesa.
– Zabrana upotrebe plastičnih kesa definisana je Zakonom o upravljanju otpadom, koji je stupio na snagu 12. aprila. Ovaj zakon predviđa zabranu upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje debljine zida od 15 do 50 mikrona, dok je upotreba kesa debljine do 15 mikrona dozvoljena samo na mjestima za pakovanje robe ili proizvoda. Zabrana će stupiti na snagu 12. oktobra, što ostavlja šest mjeseci za prilagođavanje svih subjekata novim propisima – kaže za „Dan“ ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Poručuje da se šestomjesečni prelazni period smatra adekvatnim kako bi se svi subjekti prilagodili zakonom predviđenim mjerama.
– Ministarstvo je već u aprilu započelo promociju Zakona o upravljanju otpadom, kako bi se šira javnost na vrijeme upoznala sa novinama i zabranama koje zakon donosi. Što se tiče spremnosti Vlade – počeće stroga kontrola nakon stupanja zabrane na snagu. Važno je napomenuti da se ne zabranjuje kompletna proizvodnja plastičnih kesa, već upotreba kesa određenih debljina. Proizvođači plastičnih kesa imaće priliku da se prilagode prelaskom na drugu sirovinu i usklađivanjem sa standardima koji su u skladu s ciljevima očuvanja životne sredine – istakao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, ova odluka nije nužno udar na proizvođače kesa, već prilika za prilagođavanje novim tržišnim uslovima.
– Otvara se mogućnost osnivanja novih preduzeća za proizvodnju papirnih kesa, što može pozitivno uticati na industriju i zapošljavanje. Krajnji efekat ove odluke jeste smanjenje otpada od plastike, koji zbog neadekvatnog odlaganja ima dugoročne negativne posledice na životnu sredinu. Napominjem da ćemo tokom narednog mjeseca organizovazi intenzivniju kampanju zakona kako bi svi bili upoznati sa mjerama. Takođe je, početkom prošlog mjeseca, ministarstvo organizovalo Arhus karavan, koji je trajao dvije sedmice. Predstavnici Ministarstva i Agencije za zaštitu životne sredine obišli su svih 25 opština u Crnoj Gori. U svakoj opštini održane su prezentacije i edukacije s ciljem promocije novog Zakona o upravljanju otpadom, edukacije svakog pojedinca o pravilnom upravljanju otpadom, predstavljanja novina u zakonu, te razmjene mišljenja sa građanima – izjavio je Ćulafić.
Direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović istakla je za „Dan“ da bi nakon dužeg čekanja konačno trebalo da počne primjena zabrane upotrebe laganih plastičnih kesa debljine zida od 15 do 50 mikrona, a za deblje kese prodavci će morati da plaćaju naknadu, što bi trebalo da obeshrabri njihovo plasiranje na tržište.
– Možda se čini malim korakom, ali ova zabrana je značajna budući da je Crna Gora, nažalost, poznata po prizorima krošnji drveća i rijeka zatrpanih plastičnim kesama, što ugrožava zdravlje ljudi i životne sredine. U prosjeku koristimo godišnje od 60 do 100 kesa, a za razgradnju samo jedne od njih potrebno je nekoliko stotina godina. Sada bi taj problem trebalo da bude umanjen. Ipak, potrebno je da sačekamo mjesec oktobar i da sagledamo kakva će biti implementacija ne samo ove odredbe već i Zakona o upravljanju otpadom u cjelosti, a posebno ostalih novina koje su stupile na snagu u aprilu. Jer samo sa doslednom primjenom moći ćemo da kažemo da smo počeli da pravimo određene korake naprijed u upravljanju otpadom i naročito u borbi protiv plastičnog otpada. Međutim, ako kao društvo pokleknemo pred ovom zabranom, koja bi trebalo da prikaže nivo naše civilizacijske razvijenosti u odnosu na najsavremenije globalne trendove u oblasti upravljanja otpadom i zaštiti životne sredine, bojim se da će nas čekati dug i neizvjestan put da stanje životne sredine u Crnoj Gori dovedemo u ravan željenih ekoloških standarda. Uloga nadležnih organa bi ovdje morala da bude presudna i da se oštro sankcioniše prodaja kesa koje će biti zabranjene, odnosno neplaćanje naknade za deblje kese, a za šta su u zakonu propisane novčane kazne od 1.000 eura do 20.000 eura. Posebno skrećem pažnju i na finansijski aspekt ograničavanja upotrebe kesa debljine veće od 50 mikrona, odnosno plaćanje naknade za plasman ovih kesa, a što će biti prihod Fonda za zasštitu životne sredine, koji će ga koristiti za finansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pružanja informacija javnosti i kampanja za štetnost upotrebe plastičnih kesa na životnu sredinu – ukazuje Vojinović.
Izvršna direktorka NVO Grin houm Azra Vuković u izjavi za „Dan“ podsjeća da je nakon sedam godina rada na donošenju ovog zakona donesen propis kojim se zabranjuje upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, dok je dozvoljena upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje debljine zida do 15 mikrona.
– Ovim zakonom se zabranjuje i upotreba plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu kao što su štapići za uši, pribor za jelo (viljuške, noževi, kašike, štapići za jelo), tanjiri, slamke, štapići za miješanlje pića itd. Zakonom je predviđena nadležnost tržišnog inspektora da zabrani prodaju plastičnih kesa i stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji su definisani ovim zakonom i za to je predviđena kazna za pravno lice u iznosu od 1.000 do 40.000 eura – istakla je Vuković.
Navodi da ne postoji precizna metodologija za izračunavanje količina plastičnih kesa koje se koriste u Crnoj Gori po glavi stanovnika, ali je činjenica da se plastične kese upotrebljavaju u velikoj mjeri što znatno doprinosi zagađenju životne sredine.
– Prema nekim procjenama, u Crnoj Gori se koristi čak preko 700 kesa po glavi stanovnika na godišnjem nivou. Shodno novom Zakonu o upravljannju otpadom, na kasama u prodavnicama i marketima, od 20. oktobra ne smiju nas dočekati plastične kese. Smatram da je prelazni period od šest mjeseci, koji je ostavljen za pripremu implementacije ove prakse, nije na adekvatan način iskorišćen te da je bilo potrebno organizovati snažnu informativnu kampanju, koja je izostala. Informativna kampanja je bila potrebna kako bi se stanovništvo, ali i oni koji plastične kese stavljaju na tržište, na adekvatan način informisali i pripremili. Nedostatkom adekvatnog informisanja javnosti rizikovana je primjena ove zakonske odredbe i ove mjere za smanjenje količina generisanog otpada u Crnoj Gori. Ne smije se dozvoliti da se nakon sedam godina čekanja usvajanja novog zakona o upravljanju otpadom sada on ne primjenjuje. Grin houm je u toku jula pokrenuo inicijativu „Zona smanjene upotrebe plastike“ sa HoReCa sektorom (hoteli, restorani, kafići) koja je podržana od strane GIZ-a u ime njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj. U okviru incijative sprovodimo kampanju podizanja svijesti, kontinuirano pružajući savjete i uključivanjem planiranih 750 preduzeća iz HoReCa sektora u Zonu smanjene upotrebe plastike – Low plastic zone. Cilj inicijative jeste znatno smanjenje upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda, kao što su: plastične kese, boce, slamke, plastični pribor za jelo (kašike, viljuške, noževi, tanjiri), plastične čaše, plastični mješači za kafu, itd. Razlog tome jeste činjenica da je zagađenje voda Jadranskog mora postao ozbiljan regionalni izazov za zemlje Zapadnog Balkana i EU, koje izlaze na Jadransko more – kazala je Vuković.
Trgovina će izgledati drugačije
Konačno, ne manje važno jeste to da će stanovnicima Crne Gore od jeseni odlazak u kupovinu biti drugačiji, jer ćemo koristiti višekratne cegere, torbe, mrežaste vrećice u prodavnicama ili na pijacama prilikom kupovine voća i povrća, a što je do sada bilo veoma rijetko, dodaje Ivana Vojinović.
Osam tona otpada završi u moru
Azra Vuković dodaje da osim prijetnji po eko-sisteme, povećanje količina plastičnog otpada u rijekama i duž obale jesu prijetnja ekonomskim aktivnostima kao što su turizam i ribarstvo, kao i zdravlju i dobrobiti građana regiona.
– Oko 90% otpada koji se nalazi u Jadranskom moru je plastični otpad. Od ovoga oko 35% dolazi od rekreativnih aktivnosti na obali, dok 65% dolazi sa kopna. Prema procjenama, svake godine se proizvede 100–150 miliona tona jednokratnih plastičnih proizvoda, od čega oko osam miliona tona završi u morima i okeanima. Kroz ovu inicijativu, posvetili smo se edukaciji HoReCa sektora kako bi se upotreba jednokratnih plastičnih proizvoda smaeila čime postižemo manju količinu otpada koji nastaje od njihove upotrebe i završava u Jadranskom moru. Do sada smo posjetili oko 300 lokala širom Crne Gore, od čega se oko 250 pridružilo našoj inicijativi Zona smanjene upotrebe plastike. Ove posjete i razgovor sa predstavnicima HoReCa sektora nam je bio važan indikator i pokazatelj da ugostitelji u Crnoj Gori nisu upoznati s novim Zakonom o upravljanju otpadom i s činjenicama koje su vezane za njihov rad, a to je da je cijeli set predmeta za jednokratnu upotrebu, uključujući i plastične kese zakonom zabranjen – zaključuje Vuković.
Foto: Dan
