U skoro trećini „živih“ predmeta koji su godinama trunuli u arhivi Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici nastupila je zastara. Tužilački savjet će na sjutrašnjoj sjednici, između ostalog, nastaviti da razmatra i to pitanje. Odmah pošto je rukovodilac podgoričkog tužilaštva Duško Milanović otkrio da su predmeti zaboravljeni u arhivi krenulo je ispitivanje slučaja, kada je utvrđeno da je riječ o istragama za koje su bili zaduženi tužioci koji su kasnije napredovali i premještani u druga tužilaštva. Kako su tužioci razduživali predmete, tako su oni ostajali neraspoređeni.
Kako je „Dan“ već pisao, u pitanju je preko 3.500 predmeta za različita krivična djela, među kojima se nalaze i slučajevi policijske torture. Prema pouzdanim saznanjima Dana, skoro u trećini tih slučajeva nastupila je zastara, što znači da se po njima više ne može postupati. Milanović je s kolegama preduzeo radnje kako bi se svi predmeti u kojima nije došlo do zastare spasili, odnosno da se aktivira istraga u tim slučajevima. Trećina predmeta je, međutim, arhivirana, a u pitanju su takozvani KTN predmeti, odnosno po nepoznatom učiniocu.
Slučaj nedodijeljenih predmeta otkriven je kada je Milanović dostavio podatke koji su u oktobru prezentovani na sjednici Tužilačkog savjeta. Članovi Savjeta odmah su tražili podatke u vezi s tim. Dio informacija dostavljen im je ranije, a na sjednici koja je zakazana za sjutra planirano je razmatranje dodatnih informacija koje je Tužilački savjet tražio. Između ostalog, dostavljen im je spisak predmeta i krivičnih djela, koji tužioci su bili zaduženi za koji predmet, gdje je nastupila zastara. Takođe, kako Dan saznaje, tabelarno je dostavljen podatak kojem tužiocu je dodijeljen u rad koji predmet. U slučajevima za koje prijeti zastara naređena je hitna istraga.
Na sjednici na kojoj su predstavljeni podaci ODT-a, član TS Siniša Gazivoda je kazao da je Milanović u dopisu naveo da je tek on, tokom 2023. godine, donio odluke o raspoređivanju KTN predmeta, po nepoznatom učiniocu, iz 2016, 2017, 2018, 2019, 2020. i 2021. godine, što je tužiocima ODT-a umnogom povećalo obim posla.
– Nama šef ODT-a Podgorica daje informaciju da je šest godina veliki broj „živih“ predmeta po nepoznatom učiniocu stajao u arhivi, a da uopšte nije bilo tužioca koji je njima bio zadužen ili koji se njima bavi i koji će da preduzima bilo kakvu radnju. A sve ono drugo što je trebalo da se radi, očigledno, nije rađeno jer su predmeti stajali u arhivi. I sad mi to saznajemo, a to se odnosi na ko zna koje predmete, mi to u ovom trenutku ne znamo. Moja je pretpostavka da će da ispliva veliki broj predmeta kad dobijemo izvještaje. Vidjećemo koliko je tih predmeta – rekao je tada Gazivoda.
Nakon što je otkriveno da je veliki broj nerasvijetljenih predmeta godinama bio u arhivi ODT-a Podgorica, Tužilački savjet donio je zaključke da se od svih državnih tužilaštava u roku od 60 dana dobiju informacije o broju KTN predmeta.
– Od svih rukovodilaca ODT-a tražiti izvještaj o svim neriješenim KTN predmetima koji se odnose na događaje prije 1.1.2019. godine (broj predmeta, ime i prezime državnog tužioca koji je zadužen i datum kad je zadužen predmetom), sa izjašnjenjem zaduženog tužioca za svaki pojedinačni predmet o tome da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, kada je preduzeta posljednja radnja prije 20.10.2023. godine, da li je preduzeta neka radnja u periodu od 20.10.2023. godine do dana podnošenja izvještaja – zaključci su sa jedne od ranije održanih sjednica TS.
HRA traži da se odgovorni krivično gone
Početkom godine iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) obratili su se Tužilačkom savjetu zahtjevom da obezbijedi adekvatnu istragu i utvrđivanje odgovornosti rukovodilaca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji su svojim propustima učinili da to tužilaštvo godinama ne postupa u više od tri i po hiljade predmeta. Suprotno stavu aktuelnog rukovodioca ODT Podgorica Duška Milanovića da je odgovornost „gotovo neizvodljivo utvrditi, a posebno sankcionisati“, HRA smatra da su v.d. VDT-a (VDT u punom mandatu izabran je ubrzo nakon ovog saopštenja HRA), odnosno Tužilački savjet dužni da obezbijede vjerodostojan izvještaj o razmjerama pričinjene štete i da se SDT zaduži da ispita odgovornost nadležnih za krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita, protivzakonit uticaj ili nesavjestan rad u službi, pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela itd.
– Zato nas i ohrabruje brza reakcija Tužilačkog savjeta da sprovede provjeru u svim ostalim tužilaštvima kako bi se utvrdilo u koliko predmeta je nastupila zastarjelost zbog nepostupanja. Nezakonito je godinama ne postupati i u jednom predmetu, a kamoli u hiljadama predmeta. Neodgovorno je unaprijed odbaciti mogućnost da se tu nije radilo o korupciji, zloupotrebi službenog položaja i namjernom pomaganju učiniocima krivičnih djela – smatraju u HRA.
Foto: NET/DAN
