Traže istragu o dosijeima koje je Hag predao Crnoj Gori

Komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović u pismima liderima zemalja članica iz regiona bivše Jugoslavije, upozorila je na neuspjeh da se u potpunosti suoče sa nasilnom prošlošću ima razorne posljedice na poštivanje ljudskih prava i vladavine prava, a možda čak i ugrožava teško stečeni mir, prenosi Radio Slobodna Evropa.

„Vjerujem da je nekoliko zemalja na raskrsnici i da vlade imaju odgovornost da promijene kurs i da promovišu pravdu, priznanje i reparaciju za sve žrtve i pomirenje“, napisala je premijerima u Bosni i Hercegovini (BiH), te premijerima Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije.

Naglasila je kako je „oštra osuda zločina iz prošlosti ključna za izgradnju miroljubivih demokratskih društava, u potpunosti usklađenih sa vrijednostima ljudskih prava utemeljenim na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima“.

Uz generalne preporuke vlastima, izdvojila je korake koje vlasti i politički lideri u ovim državama trebaju preduzeti, a koji bi „poboljšali poštovanje prava žrtava i suočavanje s prošlošću kako u vašoj zemlji tako i na regionalnom nivou“.

Crna Gora ima potencijal da predvodi primjerom

Komesarka Mijatović je u pismu crngorskom premijeru Milojku Spajiću navela kako vjeruje da Crna Gora ima potencijal da predvodi primjerom i da bude pozitivna snaga u regionu u oblasti suočavanja s prošlošću.

Kao pozitivne pomake navela je „čvrsto odbacivanje negiranja genocida, nastojanja da se riješi situacija prisilno raseljenih lica i pitanje apatrida, kao i učešće političkih lidera iz Crne Gore na zajedničkim komemoracijama sa zvaničnicima iz Hrvatske u logoru Morinj.

Ipak, i Crnoj Gori preporučila je da „prekine nekažnjavanje za ratna teška kršenja ljudskih prava, kroz efikasnu implementaciju strategije za ratne zločine iz 2015. godine, uključujući izdvajanje dovoljnih sredstava Specijalnom državnom tužiocu za bavljenje predmetima ratnih zločina i formulisanjem jasnih rokova za postupanje. Ovo bi, napisala je, trebalo uključivati određene korake za istragu i privođenje tužilaštvu dosijea koje je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) predao 2020. godine.

I Crnu Goru pozvala je da izvršava zahtjeve za izručenje u vezi sa ratnim zločinima iz drugih zemalja u regionu ili obezbijedi da osumnjičeni bude procesuiran pred crnogorskim sudovima, u skladu sa obavezom izručenja ili krivičnog gonjenja prema međunarodnom pravu.

Preporučila je da se usvoji zakon o naknadi za civilne žrtve rata i osigura da se ne diskriminiše nijedna žrtva.

I ovoj državi preporuka je da se omogućiti mladima da uče o događajima iz 1990-ih na objektivan način koji omogućava višestruke perspektive, osuđuje sve zločine i promoviše toleranciju i otvorenost, kako u školskim programima tako i u vannaučnim aktivnostima, uključujući i na regionalnom nivou.

„Podsticati politike inkluzivne memorijalizacije koje osuđuju kršenja međunarodnog humanitarnog prava bez obzira na to ko ih je počinio i priznaje patnju svih žrtava“, navela je Mijatović kao još jednu od preporuka.

Posljednja preporuka za Crnu Goru je da se „odlučno osude svi slučajevi veličanja prošlih zločina, kao i govor mržnje i promovira pomirenje i društvenu koheziju među različitim etničkim i vjerskim grupama“.

Podsjetimo, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove uručio je 2020. vlastima u Crnoj Gori dosije koji se odnose na više od 15 osumnjičenih protiv kojih se sada može provesti istraga za teške zločine, uključujući seksualno nasilje.

Da su dosijei dostavljeni potvrdio je Serž Bramerc, tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove – pravosudnog tijela koje je preuzelo preostali rad dva tribunala UN za ratne zločine u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji, koje djeluje u Hagu.

U pitanju je saradnja kroz zajednički projekat Evropska unija-Mehanizam koji podržava ostvarivanje unutrašnje odgovornosti za ratne zločine.

„Projekat je ostvario značajan rezultat prenošenjem na vlasti Crne Gore spise predmeta u vezi sa više od 15 osumnjičenih za koje se vjeruje da su odgovorni za teške zločine, uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje“, rekao je Bramerc prije tri godine.

Sankcionisanje poricanja genocida i druge preporuke za BiH

U pismu predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto i premijerima dva bh. entiteta, Nerminu Nikšiću (Federacija BiH) i Radovanu Viškoviću (Republika Srpska) Mijatović je pozvala da se odlučno osude svi slučajevi negiranja ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca. Takođe i da se osudi mržnje i etničke diskriminacije, te promoviše pomirenje i društvena kohezija među raznim etničkim i vjerskim grupama.

Zatražila je takođe da se obezbijedi efikasno sprovođenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine kojima se kriminalizuje poricanje genocida i drugih ratnih zločina.

„Javni službenici se moraju odmah suzdržati od poricanja ili umanjivanja značaja genocida i ratnih zločina i izazivanja mržnje“, napisala je ona.

Mijatović je vlasti BiH pozvala i da se „ubrza implementacija strategije za ratne zločine 2020. i fokusira na najteže slučajeve u koje su uključeni počinioci više u lancu komandovanja“. Pozvala je da se izvršavaju zahtjevi za izručenje u vezi sa ratnim zločinima iz drugih zemalja u regionu ili osigura da se osumnjičenima sudi pred domaćim sudovima.

Preporuke su i da se izmijeni krivično zakonodavstvo kako bi se osiguralo da osobe osuđene za ratne zločine ne mogu otkupiti svoje zatvorske kazne, te da se usvoje jasne procedure oko mogućnosti rehabilitacije ratno osuđenih kriminalaca i osigura da im se zabrani kandidiranje za javne funkcije.

Vlastima u BiH komesarka je preporučila da usklade zakonodavni okvir o naknadama za civilne žrtve rata i otklone prijavljene nedostatke postojećih zakona; te usvoje sveobuhvatan nacionalni program reparacija.

Zatražila je i da se efikasno istraži i krivično gone svi akti nasilja i zastrašivanja nad povratnicima, da se stvori poticajno okruženje za organizacije civilnog društva koje rade na suočavanju s prošlošću.

Kao preporuke navela je i da se zaustavi etnička segregaciju u obrazovanju ukidanjem sistema „dvije škole pod jednom krovom“ i monoetničke škole, te omogući mladima da uče o događajima iz 1990-ih na objektivan način koji omogućava višestruke perspektive, osuđuje sve zločine i promiče toleranciju i otvorenost.

„Otvorite vojne arhive“, jedna je od preporuka vlastima Srbije

U pismu premijerki Srbije Ani Brnabić zatražila je da Srbija potvrdi svoju opredijeljenost za efikasnu regionalnu saradnju u svim oblastima suočavanja s prošlošću, posebno u procesuiranju ratnih zločina i traženju nestalih osoba.

„To uključuje izvršavanje zahtjeva za izručenje u vezi sa ratnim zločinima iz drugih zemalja u regionu ili osiguravanje da se osumnjičenima sudi pred srpskim sudovima, u skladu sa obavezom izručenja ili krivičnog gonjenja prema međunarodnom pravu. Otvorite vojne arhive kako biste olakšali potragu za nestalim osobama“, pozvala je vlasti Srbije.

Zatražila je i da odlučno osude sve slučajeve negiranja ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, kao i govor mržnje i etničku diskriminaciju, te promovirati pomirenje i društvenu koheziju među različitim etničkim i vjerskim grupama.

„Uklonite murale koji veličaju osuđene ratne zločince i kriminalizujte poricanje zločina počinjenih 1990-ih kao ozbiljan oblik govora mržnje. Naročito bi se državni službenici trebali odmah suzdržati od poricanja ili umanjivanja značaja genocida i ratnih zločina i od poticanja mržnje“, napisala je Mijatović.

Srbiju je pozvala i da izvrši naloge za hapšenje koje je izdao Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) u neriješenom postupku za nepoštivanje suda i, u skladu sa obavezama Srbije prema međunarodnim zakona, poštuje i podržava sve presude koje su izdali MKSJ i IRMCT.

Kao preporuke vlastima Srbije navela je i usvajanje jasnih procedura za proces rehabilitacije osuđenih ratnih zločinaca i da se osigura da im se zabrani kandidiranje za javne funkcije.

„Zakonom obezbijediti bolju zaštitu prava porodica nestalih osoba i otkloniti nedostatke u Zakonu o pravima boraca, invalida, civilnih invalida rata iz 2020. i članovima njihovih porodica“, napisala je Mijatović u pismu vlastima Srbije.

Hrvatska uloga kao članice EU

Hrvatska kao dio bivše Jugoslavije, a sada kao država članica Evropske unije (EU), smatra Mijatović „može igrati značajnu ulogu u angažmanu sa državama regije koje još nisu članice EU u suočavanju sa zajedničkom nasilnom prošlošću, u način koji doprinosi podsticanju pomirenja i očuvanju ljudskih prava za mirnu zajedničku budućnost“.

U pismu premijeru Andreju Plenkoviću navela je kako Hrvatska treba da intenzivira pravosudnu saradnju sa drugim državama, kako bi se osumnjičenima efikasno sudilo lično ili u Hrvatskoj ili na sudovima zemlje u kojoj žive.

Toj državi preporučila je da osigura da se neriješeni dosijei ratnih zločina istražuju i procesuiraju prema težini i bez obzira na etničku grupu kojoj žrtve i počinioci pripadaju. Takođe da ispraviti prijavljene nedostatke zakona o civilnim žrtvama rata, uključujući i zakon o statusu civilnih žrtava ratnih zločina seksualne prirode
nasilja.

I Hrvatsku je pozvala da „odlučno osudi slučajeve veličanja prošlih zločina, kao i govor mržnje i etničku diskriminaciju, uključujući ekstremno desničarske grupe, i promovira pomirenje i socijalnu koheziju među različitim etničkim i vjerskim grupama.

„Njegovati povoljno okruženje za organizacije civilnog društva koje rade na suočavanju s prošlošću, uključujući pristup javnom finansiranju i njihovu sposobnost da učestvuju u regionalnim aktivnostima“, navela je u preporukama.

I ovdje je pozvala da se omogući mladima „da nauče o događajima iz 1990-ih – kao i onima vezanim za Drugi svjetski rat – na objektivan način koji dozvoljava višestruke perspektive, osuđuje sve zločine i promovira tolerancije i otvorenosti, u školskim programima i kroz inkluzivnu politiku obilježavanja sjećanja“.

Pitanje „izbrisanih“ u Sloveniji

Poput Hrvatske, Slovenija kao bivša jugoslovenska republika, ima poseban položaj da se angažuje sa drugim državama u regionu i da ih ohrabri da napuste etnonacionalističke narative i umjesto toga podstiču pomirenje i podržavaju ljudska prava, ocijenila je u pismu premijeru Robertu Golobu.

U Sloveniji su, kao nekadašnjoj jugoslovenskoj republici, ali državi gdje je sukob bio mnogo manjih razmjera od drugih zemalja regiona, pitanja vezana za suočavanje s prošlošću su drugačije prirode, navela je Mijatović.

„Jedna tema vezana za suočavanje s prošlošću koju je moj Ured dosljedno pratio u Sloveniji je tema situacija državljana drugih jugoslovenskih republika sa prebivalištem u Sloveniji koji su uklonjeni iz javnih registara nakon slovenačkog proglašenja nezavisnosti 1991. godine.

Ona je pozdravila državno izvinjenje koje je bivši predsjednik Borut Pahor uputio takozvanim „izbrisanima“ 2022. godine.

„Pozdravljam nedavnu inauguraciju Spomen obilježja ‘izbrisanim’ u Ljubljani i upoznata sam sa prijedlogom zakona koju je predložila predsjednica Pirc Musar, a koja bi se bavila neriješenim pitanjima za one koji nikada nisu bili u mogućnosti da regulišu svoj status. Nadam se da će to biti brzo usvojeno“, napisala je ona.

Sjeverna Makedonija da opozove tumačenje Zakona o amnestiji iz 2012.

Poput Slovenije, sukob u Sjevernoj Makedoniji bi je mnogo manjih razmjera nego u nekim drugim zemljama u regionu.

Mijatović premijeru te države Dimitru Kovačevskom kao pozitivno navodi to što su „uloženi značajni napori na rješavanju situacije prisilno raseljenih lica sa Kosova i pitanja apatrida, kao i realizaciji vannastavnih projekata u pojedinim školama kako bi se omogućilo upoznavanje djece iz različitih etničkih grupa.

Vlastima Sjeverne Makedonije preporučeno je da opozovu tumačenje Zakona o amnestiji iz 2012. godine i istraže dosijee koji su prebačeni od strane MKSJ domaćim sudovima.

„Reformirati obrazovni sistem u pravcu integrisanog obrazovanja kako bi djeca iz različitih etničke grupa dijelila zajedničke časove, čuvajući svoje pravo da uče na svom maternjem jeziku. Omogućiti mladim ljudima da nauče o sukobu iz 2001. na objektivan način koji omogućava višestruko perspektive, osuđuje sve zločine i promoviše toleranciju i otvorenost“, preporuke su vlastima.

Komesarka je zatražila i da Sjeverna Makedonija odlučno osudi slučajeve govora mržnje i međuetničkih nasilnih incidenata i promoviše pomirenje i društvenu koheziju među različitim etničkim i vjerskim grupama. Takođe i da ratifikuje Međunarodnu konvenciju UN-a za zaštitu svih osoba od prisilnog nestanka.

Foto: gov.me

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents