Istraživački rad dr Isidore Rovčanin Dragović, koji je dobio priznanje na svjetskoj neurološkoj konferenciji, predstavlja doprinos globalnoj nauci i savremenoj medicini, jer su identifikovana tri potencijalna biomarkera Alchajmerove bolesti – miR-146a, miR-155 i miR-101, koji bi mogli otkriti oboljenje i prije pojave simptoma.
Njena doktorska disertacija „Nova metoda za stratifikovanje rizika za obolijevanje od Alchajmerove bolesti kod pacijenata u Crnoj Gori“, odbranjena je na Univerzitetu Crne Gore (UCG) 2024. godine. Od posebnog značaja je i činjenica da prije ove studije u Crnoj Gori nije postojala laboratorija osposobljena za određivanje ekspresije miRNK iz plazme. Takođe, ovo je prva doktorska disertacija na UCG pisana na engleskom jeziku, a odbranjena je na Medicinskom fakultetu u Podgorici pred internacionalnom, dvojezičnom komisijom.
Alchajmerova bolest (AB) počinje tiho, traje godinama prije nego što se jasno klinički manifestuje i za sada se ne može izliječiti. U neizbježnosti fatalnog ishoda, jednom kada bolest počne, borba protiv nje je zapravo borba za njeno rano prepoznavanje i to je jedan od najvećih izazova savremene medicine. Danas je više od 50 miliona ljudi širom svijeta pogođeno ovom bolešću, koja je odgovorna za oko 70% svih slučajeva demencije. Kako se očekivani životni vijek produžava, predviđa se da će do 2050. godine broj oboljelih porasti na čak 139 miliona.
– Problem je u tome što bolest napreduje tiho i sporo. Kada postane vidljiva kroz gubitak pamćenja i kognitivnih funkcija – često je već kasno. Zapravo, AB je kontinuum koji traje decenijama, od asimptomatske faze do demencije. Kod oko 30 odsto ljudi, bolest postoji na neuropatološkom nivou i prije nego što se bilo šta primijeti. Nedostatak efikasnih i pristupačnih metoda za rano otkrivanje bolesti jedan je od ključnih razloga što mnogi slučajevi ostaju nedijagnostikovani ili pogrešno klasifikovani. Klinički testovi imaju ograničenja, a trenutno dostupni biomarkeri se dobijaju invazivnim procedurama poput lumbalne punkcije ili uz pomoć skupih i rijetko dostupnih metoda poput PET skeniranja. Paradoksalno, od 2021. postoji terapija (dostupna i u Evropi od novembra 2024), za koju se smatra da će modifikovati tok bolesti, ali njena primjena zavisi od pravovremene i biološki jasno definisane dijagnoze – što nije široko dostupno, kaže Isidora Rovčanin Dragović.
Njen naučni rad realizovan je u okviru nacionalnog projekta „DEMONSTRATE“, u saradnji sa istraživačima Instituta za biomembrane, bioenergetiku i molekularne biotehnologije u Bariju. Mentor i komentor su prof. dr Nataša Popović i prof. dr Milica Martinović sa Medicinskog fakulteta UCG, a jedan od ključnih istraživača na projektu, naučni saradnik, dr Maša Ždralević iz Instituta za napredne studije UCG.
Rezultati su predstavljeni na svjetskim konferencijama i objavljeni u vodećim međunarodnim časopisima. Dodatnu vrijednost radu daje i činjenica da se ekspresija ovih molekula može određivati neinvazivno – iz krvne plazme, što otvara prostor za široku kliničku primjenu.
Istraživanje pokazuje da određeni broj pojedinaca sa kognitivnim deficitom u crnogorskoj populaciji nije prepoznat. Ukazano je na potrebu rutinske primjene neuropsiholoških skrining testova kod starije populacije u Crnoj Gori, te da bi zajedno sa navedenim molekularnim markerima, mogli postati rutinska sredstva za skrining opšte populacije u kontekstu AB.
Foto: UCG
Bravo!