„Svaki gubitak močvarnih područja istovremeno znači i osiromašenje prirodnih resursa“

Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERT) je, povodom 2. februara Svjetskog dana močvara, objavilo edukativni video sa zaštićenih područja Ramsar, a sve u cilju podizanja svijesti o važnosti močvarnog područja za ljude i Zemlju.

Sekretarijat Konvencije o močvarama (Ramsar konvencija) je objavio ovogodišnju temu: “Vlažna staništa i ljudsko blagostanje”, i kampanjom naglašava koliko su močvarna područja i ljudski život međusobno povezani s ljudima koji crpe hranu, inspiraciju i otpornost iz ovih produktivnih ekosistema.

„Ono što je važno, tema za ovu godinu podvlači kako su svi aspekti ljudskog blagostanja povezani sa zdravljem svjetskih močvara, te pozivaju svakoga od nas da cijenimo i upravljamo našim močvarama. Svaka močvara je važna. Svaki trud se računa. Ljudsko blagostanje je neopozivo povezano sa stanjem svjetskih močvara. Ovisni smo o ovim ekosistemima koji održavaju život, ali oni moraju biti zdravi ako žele nastaviti da nam pružaju vodu i hranu, podržavaju biološku raznolikost, obezbjeđuju sredstva za život, štite od ekstremnih vremenskih pojava i ublažavaju klimatske promjene“, saopštili su iz MERT-a.

Kampanja ističe tri glavne poruke – Ulaganje u održivo korištenje močvara znači ulaganje u budućnost čovječanstva; Močvare mogu pružiti gradovima i njihovim stanovnicima višestruke ekonomske, društvene i kulturne koristi koje podržavaju ljudsko blagostanje; Obnova močvarnih staništa je ključna za prevazilaženje krize klimatske i biodiverziteta i za postizanje ciljeva održivog razvoja za dobrobit svih ljudi;

„Do danas je u međunarodnu saradnju na očuvanju ovih predjela uključeno više od 170 zemalja, sa preko 2.500 lokaliteta među kojima i Crna Gora. U Crnoj Gori trenutno postoje tri Ramsarska područja: Nacionalni park Skadarsko jezero koje je 1995.godine upisano na Ramsar listu, Tivatska solila upisana 2013. godine, i Ulcinjska Solana upisana 2019. godine.U prošlosti se smatralo da su ovo nekorisne, pa čak i štetne vodene površine (izvori bolesti i zaraze), da ih treba kultivisati ili čak isušivati. Zbog toga su mnoga od njih nepovratno uništena. Danas znamo da su vlažna staništa veoma važne vodene površine jer u njima žive rijetke biljke i životinje, kada ih ne bi bilo, značajno bi se narušila prirodna ravnoteža na Zemlji.Iako je naša zemlja veoma bogata značajnim vodenim staništima, treba uvijek znati da prirodni resursi nijesu neograničeni. Naprotiv, oni su vrlo ograničeni i sa njima se mora postupati pažljivo. Vlažna staništa su među najproduktivnijim ekosistemima na zemlji. Ona podržavaju jako visok nivo biodiverziteta, pružaju utočište za mnoge rijetke vrste, stanište su miliona migratornih ili nemigratornih vrsta ptica močvarica, predstavljaju integralni dio hidrološkog ciklusa i igraju ključnu ulogu za održavanje kvaliteta i kvantiteta vode. Ona su često međusobno povezana, i obično predstavljaju zone tranzicije između vodenih i kopnenih ekosistema, kao što su šume i livade. Kao takva, vlažna staništa imaju ogroman direktan i indirektan značaj za ljude, kako ekonomski tako i kulturni“, ističu iz MERT-a.

Močvarna područja su od neprocjenjive vrijednosti za život i ekonomski razvoj Zemlje u cjelini, jer su, kako pojaašnjavaju, izuzetno važni za prečišćavanje vodenih ekosistema, predstavljaju značajne lance ishrane, vezu između migratornih vrsta, efikasan sistem zaštite od poplava, itd.

„Svaki gubitak ovih područja istovremeno znači i osiromašenje prirodnih resursa značajnih za opstanak rijetkih predstavnika biodiverziteta i specifičnih ekosistema.Podsjećamo da je je opšti zaključak na velikoj međunarodnoj konferenciji održanoj 02. februara 1971. godine u Ramsaru, iranskom gradu na obali Kaspijskog jezera, bio da “Prirodna vodena bogatstva nisu neograničena i s njima se mora postupati pažljivo“.Ramsarska poruka usvojena davne 1971. godine bila je i ostala osnova za zaštitu, očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa širom planete“.

foto: MERT

NIKŠIĆ PROGNOZA