Stari predmeti, takozvani crveni omoti, dugogodišnja su boljka crnogorskog sudstva. Tokom prošle godine, kako je navedeno u izvještaju o radu Sudskog savjeta, napravljen je pomak u rješavanju starih postupaka, ali je ipak uočeno da se broj neriješenih i dalje povećava.
Upravo zbog toga rješavanje „crvenih omota“, koji su dugogodišnji izazov sudija, ostaje jedan od prioriteta za tekući godinu. I u prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da se u više predmeta sudi i desetinama godina nakon njihovog pokretanja. Tokom prošle godine riješen je sudski spor iniciran 1930. godine. Po jedan predmet iniciran 1945. i 1977, kao i četiri pokrenuta 1983, dobili su konačno sudsku odluku. Presuđeno je i u po jednom slučaju iz 1985, 1987, 1988. i 1990. godine.
Prema podacima Savjeta, najstariji predmet koji je prenesen i u ovu godinu u radu je već četiri decenije. Naime, taj spor iniciran je 1984. godine. Vođen je u Osnovnom sudu u Ulcinju, a spisi su trenutno u Višem sudu u Podgorici. Ista stvar je i sa predmetom koji je formiran 1985. u Osnovnom sudu u Herceg Novom. Oba slučaja su, kako „Dan“ saznaje iz Višeg suda, sporovi vezani za restituciju. Treći među najstarijim predmetima iniciran je u Osnovnom sudu u Nikšiću, takođe 1985. godine. Njegovi spisi, po reviziji, proslijeđeni su Vrhovnom sudu Crne Gore.
Pred crnogorskim sudovima, kako je navedeno u izvještaju Sudskog savjeta, trenutno se vodi 13 postupaka koji su stariji od 30 godina. Sporovi „mlađi“ od tri decenije znatno se gomilaju. Tako sudovi i dalje postupaju u šest predmeta iz 1995. godine, u pet iz 1997. i četiri iz 1998. Broj neriješenih starih predmeta postaje dvocifren od 2006. godine, od kada ih je aktivnih i dalje 12, pa do 2012. od kada je neriješenih 97. Nakon te godine broj predmeta u kojima sudije i dalje postupaju postaje trocifren: 2013. godine – 120 predmeta, 2014 – 166, 2017 – 499, 2018 – 788, 2019 – 1.370 i 2020 – 1.876.
– Osnovni sudovi su imali povećanje broja riješenih zaostalih predmeta za 559, što je procentualni porast od 3,79 odsto. Ovaj umjereni rast ukazuje na poboljšanje u rješavanju starih slučajeva – navedeno je u izvještaju o radu Sudskog savjeta za 2023. godinu.
Naznačeno je da je Upravni sud Crne Gore takođe ostvario značajan napredak sa 1.479 riješenih zaostalih predmeta više, što je porast od 31,31 odsto. Ovaj rast potvrđuje efikasnost u smanjenju starih slučajeva.
– Analizirajući podatke o procentu neriješenih starih predmeta (predmeti stariji od tri godine) u odnosu na ukupne neriješene predmete na kraju svake godine, mogu se uočiti sljedeći trendovi: 2021. je ukupan broj neriješenih predmeta 37.963, od čega je neriješenih predmeta starijih od tri godine 3.794. Procenat starih predmeta u odnosu na ukupne neriješene je 9,99 odsto; 2022. je ukupan broj neriješenih predmeta 51.539, od čega su 4.890 neriješeni predmeti stariji od tri godine. Procenat starih predmeta u odnosu na ukupne neriješene je 9,49 odsto. 2023. je ukupan broj neriješenih predmeta 67.558, od čega je 5.868 neriješenih predmeta starije od tri godine. Procenat starih predmeta u odnosu na ukupne neriješene je 8,69 odsto – navedeno je u dokumentu.
Pojašnjeno je da se iz ovih podataka vidi da se ukupan broj neriješenih predmeta povećava svake godine, dok se procenat starih neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj neriješenih smanjuje.
– Važno je napomenuti da, iako se procenat starih neriješenih predmeta smanjuje, apsolutni broj starih predmeta raste, što ukazuje na to da se stari predmeti i dalje akumuliraju. Ovo može imati negativne posledice na percepciju pravosudnog sistema od strane javnosti, jer akumulacija starih predmeta može ukazivati na sporost i neefikasnost. Dalje analize trebalo bi da se usmjere na identifikovanje uzroka povećanja ukupnog broja neriješenih predmeta i razvijanje strategija za povećanje efikasnosti sudova kako bi se taj broj smanjio – navedeno je u izvještaju.
Prioritet rješavanje „crvenih omota“
U izvještaju Sudskog savjeta navedeno je da ukupan trend od 2021. do 2023. godine pokazuje da, iako je bilo blagog smanjenja u 2022. godini, postoji generalni pozitivan trend u rješavanju starih predmeta u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta, što je dobar znak za pravosudni sistem koji teži da smanji zaostale predmete i poveća svoju efikasnost.
– Neophodno je da sudovi ulože dodatne napore u proces rješavanja starih predmeta s ciljem smanjenja trajanja neriješenih predmeta, kao i sprečavanja povrede prava stranaka na suđenje u razumnom roku. Neophodno je da sudovima prioritet u radu upravo bude rješavanje starih predmeta, tzv.crvenih omota. Nakon izbora predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, očekuje se svakomjesečno održavanje sastanaka sa predsjednicima svih sudova, na kojima će se, između ostalog, podnositi informacije o rješavanju starih predmeta i planovima za rješavanje istih, o čemu će biti obaviješten i Sudski savjet – zaključeno je u izvještaju.
Foto: Vijesti
