Sudija Ustavnog suda Dragana Đuranović stekla bi pravo na starosnu penziju sredinom decembra da Ustavni sud nije ukinuo odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), kojim je starosna granica za žene bila određena na 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Ukoliko se do 18. decembra, kada Đuranović puni 64 godine, u Službenom listu objavi odluka o ukidanju te odredbe, što je izvjesno, Ustavni sud ostaće u trenutnom šestočlanom sastavu, prenosi Dan.
Do donošenja novog Zakona o PIO, odnosno do propisivanja novih uslova za penzionisanje, upitno je koliko će još trajati njen mandat na mjestu sudije Ustavnog suda, makar što se tiče godina života. Da se u njenom slučaju primjenjuje Zakon o radu, mandat bi joj trajao do 18. decembra 2025, kada će napuniti 66 godina, odnosno godinu duže, ako se uzmu u obzir odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Međutim, Đuranović je javni funkcioner i sudija, na šta se odredbe ovih zakona ne odnose, već su uslovi za ostvarivanje prava iz korpusa penzijskog i invalidskog osiguranja, a time i prava na starosnu penziju, regulisani Zakonom o PIO.
Sud nije prihvatio ni prigovor da je tužilja diskriminisana u odnosu na ostale građane Crne Gore i u odnosu na službenike i namještenike u redovnim sudovima, budući da je bila funkcioner – sudija Vrhovnog suda i da se na nju, kako je to i navedeno, nije mogao primijeniti Zakon o radu i Zakon o državnim službenicima i namještenicima.
„Dan“ je u utorak pitao Ustavni sud da li od decembra nastavlja rad u trenutnom sastavu, s obzirom na ukidanje odredaba Zakona o PIO i činjenicu da dosadašnji uslov za penzionisanje žena osiguranika više ne važi. Iz Ustavnog suda nisu odgovorili na njihova pitanja, ali su u saopštenju za medije poslatom u vezi sa odlukom o ukidanju dosadašnjih uslova za penzionisanje, naveli da „ne može biti ni govora o ličnim razlozima sudija Ustavnog suda za ukidanje odredbe člana 17, stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju“.
– Napominjemo, iako je to javnosti poznato, da je do sada svim sudijama Ustavnog suda kojima je funkcija prestala zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju ta funkcija prestala nakon što su ispunili uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona, nakon konstatacije Skupštine, pa samim tim ne može biti ni govora o ličnim razlozima sudija Ustavnog suda za ukidanje odredbe člana 17, stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju – navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Da nisu ukinute odredbe Zakona o PIO, pravo na starosnu penziju naredne godine stekao bi i sudija Milorad Gogić, koji u maju 2024. puni 66 godina.
Govoreći na jednoj konferenciji prije nekoliko dana, bivši sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković ocijenio je da je Ustavni sud spornom odlukom „završio posao pojedinim sudijama“, a izazvao haos u državi, koji može riješiti samo Skupština.
Đuranović je jedna od četvoro sudija Ustavnog suda koja je glasala za ukidanje odredaba Zakona o PIO, a ta odluka je izazvala snažnu reakciju u javnosti, između ostalog i zbog toga što je sada kao jedini uslov za penzionisanje ostalo 40 godina staža, što veliki broj radnika ne može ostvariti. Protiv takve odluke bile su sudije Ustavnog suda Snežana Armenko i Momirka Tešić, koje su u izdvojenom mišljenju ukazale da ukidanjem ove odredbe Ustavni sud vrši reformu socijalne politike, jer kao jedini uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju propisanih Zakonom o PIO preostaje 40 godina staža i najmanje 61 godina života.
Ustavni sud je na sjednici u utorak preispitivao svoju odluku o ukidanju spornog člana, ali je ponovo odlučio da je neustavan.
HRA i CŽP: Nije morao biti unijet haos u pravni sistem
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava izrazili su protest zbog odluke Ustavnog suda Crne Gore da ukine pravo žena da u starosnu penziju odu dvije godine prije muškaraca, koju doživljavaju za diskriminaciju, smatrajući da nije bilo neophodno da se donese ovakva odluka.
– Problem diskriminatornog primoravanja sutkinja i državnih tužiteljki da napuste funkcije sa 64 godine mogao je biti riješeno na drugi način, adekvatnom dopunom zakona. Nisu zbog toga morale biti oštećene sve žene koje žele u penziju sa 64 godine, a ni muškarci, koji sad za penziju moraju imati 40 godina radnog staža. Nije morao biti unijet haos u pravni sistem, čije rješavanje ostaje neizvjesno – ocijenjeno je u zajedničkom saopštenju dviju NVO.
Kako su zaključili, Ustavni sud Crne Gore kao da sudi u nekoj drugoj državi, u kojoj je pozitivna diskriminacija žena postala nepotrebna.
Foto: Skupština CG
