U Crnoj Gori je od 2011. godine broj stanova povećan za 82.169, pokazuju podaci Uprave za statistiku, prema kojima su popisom iz 2023. evidentirane 396.873 stambene jedinice, a prije 12 godina bilo ih je 314.704. Broj stanova između dva popisa najviše je rastao u Podgorici, gdje ih je danas 24.509 više nego 2011. U Budvi je broj stanova veći za 10.450, u Ulcinju 9.260, Baru 8.632, Tivtu 5.784, Herceg Novom 5.782, Kotoru 3.576, Nikšiću 2.788, Rožajama 1.735, Danilovgradu 1.522, Tuzima 1.169, Plavu 886, Beranama 88, Bijelom Polju 857, Petnjici 743, Cetinju 649, Kolašinu 592, Pljevljima 330, Gusinju 259 i Plužinama 200. Na drugoj strani, broj stanova u Mojkovcu smanjen je za 156, u Andrijevici za 137, a u Šavniku za pet.
Osim što je broj stanova u Crnoj Gori rastao, nijesu mirovale ni njihove cijene, pa je tako, po podacima Monstata, prosječna cijena metra kvadratnog 2011. u Podgorici bila 1.118 eura, a danas je skoro pa nemoguće naći stan koji košta manje od 2.000 eura po kvadratu, iako zvanični podaci pokazuju da je u pitanju iznos od 1.700 eura. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu 2023. godine iznosila je 1.643 eura, u primorskom regionu 1.584 eura, a u sjevernom regionu 1.288 eura.
Koliko je teško priuštiti stan najbolje znaju u Udruženju podstanara, čiji predsjednik Dragan Živković za „Dan“ kaže da je Crna Gora veliko gradilište, na kojem vladaju tržišni zakoni ponude i potražnje, ali mu nije jasno ko kupuje stanove kojih je svakog dana sve više.
– Na desetine podstanarskih porodica mogu samo da sanjanju o kupovini stana. Banke su ranije objavile da je odobren manji broj stambenih kredita u odnosu na prethodne godine. Po trenutnim cijenama, sa prosječnim platama teško možete priuštiti sebi stambeni kredit. Takođe, mislim da stranci više rentiraju nego što kupuju stanove. Očigledno se radi o prilivu ogromnog novca u Crnu Goru, kako iz domaćih izvora, tako i iz inostranih, koji se sve više ulaže u nekretnine. Biće interesantno kada Monstat saopšti podatke koliko imamo rentiranih stanova, a koliko praznih. Svakako sam mišljenja da je Crna Gora, budući da se ne poštuju zakoni, plodno tlo, zašto ne reći, i za pranje novca, i to baš kroz građevinski biznis. Rentiranje stanova je inače van svih zakonskih okvira, zbog čega država trpi ogromnu finansijsku štetu, a posebno je indikativno što niko od nadležnih i ne pominje to, a kamoli da se nešto uradi po tom pitanju – ističe Živković.
Građanski aktivista Milko Kulidžan kaže da bi bilo veoma interesantno saznati ko su vlasnici mnogobrojnih stanova kojih je sve više u Crnoj Gori.
– Preliminarni rezultati popisa dali su jedan interesantan podatak. Naime, Crna Gora ima oko 630.000 stanovnika i oko 396.000 stanova. Ako bismo sve stanovnike ove zemlje iselili iz kuća i uselili u stanove, a pritom pazili da u svakom stanu budu maksimalno dvije osobe, ostalo bi nam oko 80.000 neuseljenih stambenih jedinica. Bilo bi interesantno saznati ko su vlasnici tolikih stanova, koliko njih su strani državljani, a koliko državljani Crne Gore. Ti podaci su, iz mog ugla posmatranja, mnogo važniji od podataka o broju pripadnika određene vjere ili nacije i ti podaci bi bili od velike koristi istražnim organima kada se usvoji dugo očekivani zakon o porijeklu imovine – smatra Kulidžan.
Država ne misli na 30.000 podstanara
Imamo veliki porast broja stanova, a učešće države u stanogradnji ravno je nuli, što dovoljno govori o socijalnoj i državi pravde koja ima preko 30.000 podstanarskih porodica, koje država niti prepoznaje niti želi znati za njih, ističe Živković.
– Bez ikakve socijalne politike stanovanja i bez namjere da se ona uopšte sprovodi, podstanari definitivno ne mogu očekivati ništa novo, i to jeste upravo naša borba da se stvari promijene za one koji su već decenijama bez krova nad glavom, bez ikakve nade i potpuno nezaštićeni iako su upravo podstanari pretrpjeli najveći finansijski udar u protekloj godini. Lako je dići kredit ili uložiti sredstva koja već imate i kupiti nekretninu koju će podstanari otplaćivati svojim rentama, a da pri tome vlasnici čak i ne moraju da plaćaju porez, jer ih država podržava u tome na vlastitu štetu, zapravo na štetu svih građana – kazao je Živković.
Foto: Dan/Srđan Boljević
