Ako se trend betonizacije katuna nastavi nazire se mogućnost uništavanja autentičnog prirodnog ambijenta, ali i pravljenja slične greške kao i u Albaniji, kažu ekološki aktivisti. Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poručuju da je u toku javna rasprava o nacrtu Prostornog plana Crne Gore, pa pozivaju sve zainteresovane da se uključe i kroz predloge i na taj način doprinesu očuvanju katuna.
Beton na katunima uništava planinu, a ovakvu grešku je napravila Albanija. Ekološki aktivisti upozoravaju da takav scenario može doći i u Crnu Goru.
„Na Prokletijama sa albanske strane 2006. godine bilo je samo 130 registrovanih turista. A 2010. godine je bilo 7.500, a u avgustu 2023.godine 130.000 turista. Oni su otišli u dodatnu krajnost, napravili su grešku koju mi ne smijemo da pravimo. Izvršili su betonizaciju i jednostavno doživjeli taj pik. Sada će taj pik kroz koju godinu da pada. I na kraju zbog devastacije prostora i autentičnog utiska gradnje taj će pik morati da pada“, kaže za TVCG ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ističu da su na katunu Vranjak kod Kolašina evidentirali nelegalnu gradnju i reagovali shodno propisima.
„Urbanističko-građevinska inspekcija donijela je četiri rješenja o ukljanjanju objekta, od kojih su 3 izvršna. S obzirom na to da su određeni objekti izgrađeni u prethodnom periodu i da se nalaze na zvaničnom orto-foto snimku kao i da su vlasnici istih podnijeli zahtjev za legalizaciju nadležnom organu, doneseno je 14 rješenja o prekidu postupka do rješavanja prethodnog pitanja“, ističe urbanističko-građevinska inspektorka Kristina Bulatović Pejić.
Ako država još odlučnije ne stane na kraj ovom problemu, Dragićević kaže da će takav razvoj situacije ugroziti spoj turizma i poljoprivrede na katunima.
„Naši glavni turisti koji dolaze iz Njemačke, Belgije, Holandije, Francuske žele i autentično iskustvo, da dođu i da pogledaju kako se radi poljoprivreda, da spavaju na samoj farmi ili samom katunu. Oni ne žele da spavaju u jednoj betonjerci“, navodi Dragićević.
A za očuvanje crnogorskih katuna i dalje postoji šansa, kao i za to da na njima ne bude više betonjerki.
„Moraćemo to da spriječimo kako rušenjem i izvršenjem rješenja o rušenju, tako i dodatnim kontrolama koje moraju biti pojačane u godinama pred nama. Mi smo i dalje na vrijeme da donesemo zakonska rješenja i da uvedemo to u Prostorni plan i da odredimo kako tu katuni treba da izgledaju“, kaže on.
Kristina Bulatović Pejić kaže da je u toku javna rasprava o nacrtu Prostornog plana Crne Gore i izvještaja o strateškoj procjeni o uticaju na životnu sredinu kroz koje je prepoznato očuvanje ovakvih predjela.
„Kao dio javnosti možete aktivno učestvovati svojim predlozima i primjedbama“, kaže ona.
Dragićević na kraju poručuje da ukoliko sačuvamo katune i ne dozvolimo njihovu betonizaciju, ruralni i aktivni turizam na crnogorskim planinama mogu imati perspektivu.
Foto: Screenshot/RTCG
