SPO ušao u „Montefarm”

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) prije dva dana tražili su iz “Montefarma” obimnu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje bivšeg direktora Gorana Marinovića.

Izvor iz tužilaštvapotvrdio je nezvanično “Vijestima” da su apotekarsku ustanovu inspektori posjetili po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i da je u pitanju krivični predmet formiran na osnovu nalaza Državne revizorske institucije (DRI).

Vrhovno državno tužilaštvo još krajem februara dostavilo je SDT-u na nadležnost i postupanje reviziju o poslovanju “Montefarma”, što je i potvrđeno “Vijestima”, ali iz SDT ni nakon četiri mjeseca nijesu odgovorili da li je formiran krivični predmet i u kojoj je fazi.

Revizijom pravilnosti za 2022. godinu utvrđeno je da “Montefarm” finansijske transakcije i poslovne aktivnosti nije u svim materijalnim aspektima uskladio sa Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakonom o državnoj imovini, Zakonom o javnim nabavkama, Zakonom o obligacionim odnosima, te Uredbom o načinu vođenja evidencije pokretnih i nepokretnih stvari i o popisu stvari u državnoj svojini…

Iz nalaza DRI zaključeno je i da je Montefarm krajem 2022. godine preuzeo dug veledrogerije Medicalana u iznosu od 80.000 eura prema jednoj poslovnoj banci, iako u tom trenutku, prema dokumentaciji, nije imao nikakvih dugova prema toj privatnoj kompaniji.

DRI je u izvještaju navela da je ugovor o cesiji zaključen bez potpune, vjerodostojne finansijske dokumentacije, odnosno da plaćanju cesijom treba da prethodi dužničko-povjerilački odnos.

Nalazom DRI utvrđeno da je u članu 1 Ugovora o cesiji između Montefarma, Lovćen banke i veledrogerije Medicalana kao dobavljača koji ustupa dio svojih potraživanja od Montefarma po osnovu ugovora o javnoj nabavci ljekova i medicinskih sredstava od 22. juna 2022. godine i Ugovora o javnoj nabavci medicinskih sredstava, infuzionih rastvora i preparate za parenteralnu i entralnu primjenu od 20. novembra 2022. u korist banke, kako bi naplatila potraživanja iz ugovora o kreditu od 27. decembra iste godine zaključenog na iznos od 80.000 eura.

Ugovor o kreditu trebalo je da se otplaćuje u jednakim mjesečnim ratama između Medicalana i banke, dok na dan potpisivanja ugovora o cesiji “Montefarm” nije imao obaveze prema toj privatnoj kompaniji. U izvještaju DRI piše da se to vidi iz analitičkih kartica i otvorenih stavki.

Marinović je tada kazao da je ugovor o cesiji sa privatnom veledrogerijom zaključen isključivo da bi “očuvali likvidnost ustanove i rasporedili novac kojim raspolažu”. Istakao je da su dug privatnika preuzeli kako bi plaćali na rate robu koja je trebalo da bude isporučena u 2023. godini.

“Vijesti” su nakon toga, na osnovu dokumentacije, objavile da je “Montefarm” i prošle godine u dva navrata preuzeo dug iste veledrogerije, u vrijednosti od 130.000 eura.

Analitičke kartice pokazuju da je, bez obzira na to što je “Montefarm” preuzeo dug privatnika po osnovu dva ugovora o cesiji potpisana u razmaku od 17 dana, sve prispjele fakture plaćao u veoma kratkom roku. To, tvrde izvori, nije bila praksa u poslovanju sa drugim privatnim veledrogerijama.

Marinović je tada, reagujući na tekst, kazao da je cesija uobičajeni način poslovanja u finansijskoj sferi i da za taj vid ustupanja – prodaje potraživanja nije potrebna saglasnost dužnika.

Naglasio je i da su sa preko šest miliona eura avansno plaćene obaveze koje dospijevaju tek krajem marta čime je povećana likvidnost dobavljača, a “Montefarm” ostvario bonitet i obezbijedio stabilno snabdijevanje ljekovima, te da je taj novac uplaćen najvećim dobavljačima – Glosariju, Farmegri, veledrogeriji Medica…

Ministar zdravlja Vojislav Šimun smijenio je Marinovića početkom aprila. Bivši direktor tvrdio je da je razriješen “zbog interesa privatnih lobija”.

Smjeni Marinovića prethodila je kontrola Komisije tog resora, tokom koje je utvrđeno da je postupao suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o radu, Pravilniku o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada, ali i da nije poštovao Statut i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

Ministarstvo je problematizovalo više ugovora o zakupu, ugovora o ustupanju i potraživanju (cesiji), ugovora o dodjeli pozajmice, te ugovora o instaliranju led displeja, ali i o obavljanju konsultantskih usluga.

Neposredno prije smjene, Marinović je nagrađen sa 20.000 eura bonusa zbog dobrog poslovanja, na osnovu zapisnika Upravnog odbora koji nije usvojen, a koji je novi Upravni odbor stavio van snage. On je, reagujući na objavljenu informaciju o tome, kazao da iznos bonusa predstavlja 0,7 odsto od ukupno ostvarenog profita i da je u pitanju 12 bruto plata za skoro tri godine upravljanja ustanovom, naglasivši da nikada nije imao obračunate produžene sate, prekovremeni rad ili stimulaciju za skoro dvadesetčetvoročasovni dnevni rad.

Foto: Vijesti/Luka Zeković

NIKŠIĆ PROGNOZA