Podatak Ministarstva prosvjete da je u Crnoj Gori u posljednjih pet godina, u osnovnim i srednjim školama, dodijeljeno preko 5.000 diploma “Luča, kako smatra član Prosvjetne zajednice i profesor cetinjske gimnazije Petar Špadijer, jasno govori da je riječ o evidentnoj devaluaciji diploma “Luča”.
Problem je, kaže, i što se niko ne osvrće na činjenicu da je tokom reforme znatno ublaženo gradivo koje đaci treba da savladaju.
“Trka zaboljim pozicijama za uspjeh je želja da se đacima vrlo često i nerealno pomogne, podstaknuta dodatnim pritiscima što od roditelja i uprava… Mislim da niko nije pošteđen odgovornosti za tako nešto, a najgore od svega je što to ne bi bio nikakav problem da rezultati u nekoj sljedećoj etapi školovanja – pri upisu na fakultet i slično, ne pokazuju da te “Luče” nemaju onu vrijednost koju bi trebalo da imaju”, kaže Špadijer za Dnevno.me.
Saglasan je da takvo stanje jasno oslikava i odgovornost profesora, kao i da đaku u svakom slučaju treba pomoći, ali u granicama normale.
“Mislim da svako mora da snosi svoj dio odgovornosti, a na nama je da u učinionici odradimo posao najbolje što možemo. Uz veliku dozu etike i shvatanje da to nije samo pomoć đacima, samim tim degradiramo one učenike koji dolaze do besprjekornog uspjeha. U tom slučaju dolazite u situaciju da izjednačite nekoga ko se godinu trudi, a sa druge strane nekoga ko zadnjih 15 dana polugođa uz suze i ne znam znam kakve sve pritiske možda izdejstvuje tako nešto. U svakom slučaju lijepo je pomoći, ali sve ima svoje granice”, ističe Špadijer.
Podaci Ministarstva prosvjete o broju dodijeljenih diploma “Luča” u Crnoj Gori, za našeg sagovornika nije nešto zabrinjava. Mnogo veći problem su, smatra, rezultati koji poslije toga sljeduju.
“Ako “Luče” iz osnovnih škola demantuju rezultati odmah pri upisu u prvo, drugo ili treće tromjesječje srednje škole, kada uspjeh počinje drastično da pada, pa ako vas onda demantuju rezultati PISA i sličnih testiranja, zatim rezultati osvojeni na državnim takmičenjima pri upisu na fakultet, jasno je da je najmanji problem koliko je tu izdatih diploma. Sjetite se slučaja od prije nekoliko godina, kada od 102 kandidata prijem nije uspjelo da položi čak 90, a kandidati objašnjavali da je problem težina testa, što smatram da nije tačno… Ponavljam, najmanji je problem broj “Luča”, problem je dokaz tog kvaliteta ili nekvaliteta u svakoj sljedećoj etapi obrazovanja. To je nešto sa čim ne možemo balansirati”, tvrdi naš sagovornik.
A od “elitnog” zvanja – dobitnik diplome Luča, došlo se u situaciju da je danas tu titulu veoma lako steći.
“Kriterijumi su, sami po sebi, dosta blaži nego što su bili. Tu je bitan odnos prema sopstvenom poslu, naročito mislim na nas iz učionice. Bitan je taj odnos društva prema nama, jer smo mi na svaki način nezaštićeni. E sad, više je faktora zašto je to tako – malo je do razočaranosti, malo do nedostatka etike kod prosvjetnog kadra, malo ima i uslovljenosti za zaposlenjem… Znači, imate čist primjer – mnogo puta se pričalo o nasilju, a niko neće da vidi da je to problem čitavog društva, već se sve svaljuje na nas iz učionice.To bi se moglo mnogo lakše riješiti da je isključivo do nas. Ali, djeca su ogledalo onoga što se dešava u čitavom društvu…Tako da, od trenutka kada je “Luča” bila elitno zvanje do trenutka kada je između polovine i trećine svršenih učenika – maturanata i polumaturanata su dobitnici te diplome, nešto se čudno desilo”, objašnjava Špadijer za naš portal.
A da bi se stvari preokrenule na bolje, rješenje je sveobuhvatna reforma sistema, dodaje on.
“Moramo da osjećamo odgovornost prema društvu, jer svi “siječemo granu na kojoj sjedimo”. Znači nastavljamo da stvaramo kadrove koji nijesu stručni, a kadrove koji svojim zalaganjima i trudom mogu sve da postignu, tjeramo da idu van zemlje, jer vide da ono što bi trebalo pri zaposlenju biti presudno zapravo nije presudno, da su presudni neki potpuno nebitni i nevažni faktori Jednostavno, tako razočarani bježe glavom bez obzira odavde. Oni koji ostaju su oni koji će doći do posla na njima poznat način i koji razmišljaju, uglavnom, samo kako sebe da pozicioniraju bez ikakvih obaveza prema firmi u kojoj rade, kao i prema drustva”, tvrdi profesor.
Ta reforma se, prema njegovim riječima, odnosi na sudstvo i medije u prvom redu, jednako kao na prosvjetu.
“Ako sa školom želimo nešto da napravimo ne možemo samo reformisati školstvo. Školstvo mora da dobije podršku medija, da su sadržaji takvi da djecu u svako doba učine i informišu samo pozitivnim stvarima. I roditelji moraju da ostave dovoljno vremena za svoju djecu.. Treće, nasilje sa svake strane vreba, što iz medija, društvenih mreža, igrica, a dosta je i favorizano u nekom našem pogledu na kvazi-tradiciju. Sve u svemu, reforma bi svakako trebala da ima epicentar u obrazovanju”, zaključuje Špadijer za Dnevno.me.
Izvor: Dnevno.me
Foto: Screenshot/Youtube
