Vještačka inteligencija već je donijela promjene u većem obimu, izazvala brojne polemike i često se u posljednje vrijeme govori o prednostima, ali i nedostacima i opasnosti koje nosi sa sobom.
Stručnjaci najavljuju da će određeni broj poslova nestati ili će biti pred nestajanjem. Navode da će građani morati da se privikavaju na takav model rada, a tu praktično novu revoluciju moraće da isprate i države.
Kako bi se na vrijeme suočili sa izazovima koji predstoje, Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) formirala je Odbor koji će se baviti primjenom vještačke inteligencije, prvi takve vrste u Crnoj Gori.
Predsjednik Odbora Ivan Šoć u razgovoru za portal Dnevno.me navodi da je glavni zadatak tog tijela upravo sama primjena vještačke inteligencije i drugih naprednih tehnologija.
„Da biste implementirali tu tehnologiju u određenim segmentima državne administracije i privatnog sektora, postoji niz koraka koji je potrebno prije toga uraditi, počevši od načina skladištenja i obrade podataka, kao i uvođenja protokola za pristupanje istim“, kazao je Šoć.
Prema njegovim riječima, vještačka inteligencija veoma lako može da zaživi u privatnom sektoru, dok su kod državnog sektora evidentne određene prepreke.
„Ukoliko pričamo o problemima kada je u pitanju privatni sektor, osim u pojedinačnim slučajevima nema većih prepreka za primjenu ove tehnologije, dok god se na ispravan način upravlja podacima. Ovdje prvenstveno mislim na IT industriju, ali kroz sam IT sektor i na ostale grane privrede. Sa druge strane, ako pričamo o primjeni ove tehnologije u državnom sektoru i administraciji, onda bismo mogli navesti neke trenutne prepreke. Tu se kao prva javlja sam stepen digitalizacije naše administracije, koji još nema dovoljno jaku podlogu koja bi dozvolila potpunu primjenu vještačke inteligencije. Tu je i ranije pomenuti segment kada je u pitanju primjena u ovoj oblasti, odnosno način na koji se čuvaju podaci, protokoli za pristupanje istim itd“, objašnjava Šoć.
Mišljenja je, kako kaže, da je naše društvo u zaostatku kada pričamo o digitalizaciji društva u odnosu na to što su naše mogućnosti, iako je sve više sluha u posljednje vrijeme za benefite koje sa sobom nosi dobro sprovedena digitalizacija.
„Ono što nam kao društvu ide u prilog je da bi sa dobrim planom, ali i dobrim sprovođenjem u narednom periodu, mogli relativno brzo da podignemo taj segment na veći nivo“, kazao je Šoć.
Ističe da je veoma važno i pitanje da li je crnogorsko društvo digitalno pismeno.
„Ne samo zbog primjene naprednih tehnologija već zbog načina na koji koristimo određene servise, ali i načina na koji sa nekim dijelimo privatne podatke, ali i tumačimo određene sadržaje koje pronalazimo na internetu. Tu su i brojne opasnosti od raznih prevara na internetu, koje nažalost nikako ne zaobilaze naše društvo, a gdje je prva linija odbrane upravo digitalna pismenost. U ovom smislu konstatovao bih da kao društvo imamo dosta prostora da napredujemo“, naveo je Šoć.
Predsjednik Odbora koji će se baviti primjenom vještačke inteligencije poručuje da sajber bezbjednost danas predstavlja veoma važan aspekt jedne zemlje, nevezano od vještačke inteligencije i naprednih tehnologija.
„Naravno, tu je i direktna povezanost, upravo jer vještačka inteligencija i mašinsko učenje rade sa podacima koji nekada nisu javno dostupni, a tu sajber bezbjednost igra važnu ulogu. Jako je važno zaštititi podatke, jer zamislite da podacima MUP-a koje bi koristila vještačka inteligencija za obradu, dobije pristup i neka treća strana, zbog propusta iz domena sajber bezbjednosti. U ovom smislu su skoro sve napredne tehnologije koje rade sa ličnim ili podacima zatvorenog tipa u direktnoj zavisnosti od nivoa zaštite istih. Ono što je problematično kada je sajber bezbjednost u pitanju je to da nivo zaštite kod nas i u mnogo razvijenim državama mora biti isti, jer prijetnje u ovom u slučaju ne poznaju državne i administrativne granice“, kazao je Šoć.
Naš sagovornik konstatuje u šaljivom tonu, da ukoliko u nekom trenutku vještačka inteligencija postane opasna, najmanji bi to problem bio za naše društvo.
„Može da bude opasna onoliko koliko joj kao kreatori dozvolimo. Ona je svakako u kratkom roku postala jedan od novih alata kada su u pitanju svjetski bezbjednosni trendovi, a mislim da će samo još više nalaziti primjenu u vojno-obavještajnim segmentima velikih sistema. U tom smislu koliko može biti opasna teško je reći, jer to zavisi upravo od potreba tih sistema. Ali ako posmatramo samu vještačku inteligenciju, njene mogućnosti su praktično neograničene, pa bi možda glavni fokus svih razvojnih subjekata trebalo da bude da vodimo računa upravo o dometima i granicama te tehnologije“, zaključio je Šoć.
Izvor: Dnevno
Foto: Privatna arhiva
