Kontrole opravdanosti propisivanja bolovanja, koje su posljednjih mjeseci intenzivirane od strane komisija Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje, već daju konkretne rezultate, saopšteno je na sjednici Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad, kojom je predsjedavao Srđan Pavićević, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu.
Predstavljajući konkretne rezultate kontrola, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić je kazala da je utvrđeno da postoje kvalitetni zakonski okviri za provjeru bolovanja dok ono još uvjek traje, ali da je problem dosadašnjih komisija bio što su razmatrali zahtjeve za provjeru bolovanja koje su dobijali od poslodavaca, koja su već prekinuta, gdje je teško utvrditi da li su bila opravdana. Zato su, kako je pojasnila Cojić, komisije dale primat zahtjevima gdje se traži provjera bolovanja koja su trenutno aktuelna.
„Kako se počelo sa kontrolom privremene spriječenosti za rad, brojke pokazuju da se smanjuje broj otvorenih bolovanja. Na osnovu poređenja koje smo napravili, utvrdili smo da je došlo do drastičnog pada u broju dana bolovanja u prva dva kvartala ove godine u odnosu na 2023. godinu. Konkretno za prvi kvartal 2023. godine, broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja, duža od 30 dana iznosio – 582.272, a za isti taj kvartal u ovoj godini je bilo je 168392 dana, što je značajno smanjenje. Takođe, u drugom kvartalu 2023. godine, broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja, duža od 30 dana iznosio – 183577, a u istom kvartalu ove godine 48.029 dana. Dakle, u odnosu na prošlu godinu broj dana za komisijska bolovanja je smanjen gotovo za polovinu u prvom kvartalu, a u drugom kvartalu za dvije trećine. Što znači da dolazi do smanjenja dugotrajnih bolovanja“, navela je Cojić.
Prema njenim riječima, i broj dana za kraća bolovanja, koja su propisana na predlog izabranog doktora za prvi i drugi kvartal ove godine, pokazuje tendenciju smanjenja, odnosno sa 48.000 dana na 45.000 u prvom kvartalu i sa 35.000 dana na 28.000 dana u drugom kvartalu.
Ministarstvo zdravlja, kako navode u saopštenju, ima tri vijeća jedne komisije koju čine pravnik i dva ljekara, koja provjerava rad komisije Fonda za zdravstvo, a komisija Fonda provjerava rad ljekara koji odobravaju bolovanja do 30 dana. „Komisije Fonda su pokrenule kontrole, a njihovi rezultati nakon što su izvršeni pregledi pacijenata i utvrđeno da su sposobni za rad, bili su zatvaranja tih bolovanja“, dodaje se.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić je naveo da je, što se tiče bolovanja dužih od 30 dana, napravljena reorganizacija komisija, za koju smatraju da će imati efekta do kraja godine.
„Reorganizacija je početa sa podgoričkim komisijama, a ukoliko se pokaže kao djelotvorna sprovešće se i u drugim gradovima. Suština reorganizacije je da se naprave komisije koje su usko specijalizovane, gdje će se određene specijalnosti grupisati u određene grupe i komisije i određene vrste bolovanja slati ka tim komisijama na provjeru. Takođe, pokrenuta je inicijativa da se od septembra ove godine počne sa edukacijom izabranih ljekara o njihovim pravima i obavezama, jer je u Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano da ljekar opšte prakse otvara i zatvara bolovanje, ne otvara ga specijalista, već on daje preporuku. Što znači da je on jedina osoba koja je odgovorna za privremenu spriječenost za rad. Ono što će se potencirati prilikom edukacije jeste da će ljekari opšte prakse biti u mogućnosti da ukoliko posumljaju da to bolovanje nije adekvatno, formiraju komisiju samoinicijativno, sastavljenu od strane specijalista koji če provjeriti da li je taj osiguranik opravdano na bolovanju“, najavio je Kadić.
Na sjednici je kao zaključak navedeno da su, uprkos činjenici da je zloupotrebu bolovanja teško dokazati, kontrole koje su započete dale prve rezultate i vidljive efekte, kao i da je potrebno sprovesti detaljnu analizu svih sprovedenih kontrola.
Foto: elements.envato
