Alija Šljuka iz Pljevalaja reagovao je nanavode Zaštitnika ljudskih prava (Ombudsmana) Siniše Bjekovića povodom njegovog štrajka. Izvještaj ombudsmana Portal RTNK prenio je sa Dan-a.
Šljuka u reagovanju naglašava da je Bjeković zamijenio teze.
„Umjesto odgovora na suštinska pitanja, javnosti se servira već viđena taktika: zamjena teza, samohvala i pokušaj da se građanin koji traži zaštitu predstavi kao problem. Tvrdnja da je Bjeković „u kontinuitetu na meti“ jednog građanina zvuči gotovo groteskno. U državi u kojoj bi institucije radile svoj posao, građanin nikada ne bi morao da dolazi pred vrata Ombudsmana, a kamoli da razmišlja o štrajku glađu. Međutim, kada institucija koja bi trebalo da štiti građane postane sama sebi svrha, onda se svaki vapaj za pravdom pokušava predstaviti kao napad na njen autoritet. Posebno je simptomatično što zaštitnik pokušava da sebe predstavi kao principijelnog funkcionera koji se nije pozvao na imunitet nakon podnošenja krivične prijave. Istina je, međutim, daleko manje herojska: prijava je povučena nakon što se Bjeković izjasnio da u periodu na koji se odnosila – nije radio. Pokušavati danas tu činjenicu pretvoriti u moralnu veličinu predstavlja uvredu za zdrav razum javnosti“, istakao je Šljuka.
Navodi da je tačna Bjekovićeva izjava oko krivične prijave, i da je tačno da je prijava podnešena.
„Iz razloga što ste Osnovni sud u Pljevljima obmanuli sa dostavljanjem lažnog dokumenta koji dostavljam u prilogu, ako ste obmanuli sud šta nas građane čeka? Zaštitnik je očigledno zaboravio jednu elementarnu činjenicu: njegovu platu ne isplaćuje nikakva apstraktna institucija, već građani Crne Gore. Oni isti građani kojima se sada nudi ćebe umjesto zaštite. Institucija Ombudsmana nije privatni kabinet u kojem se zaštitnik može zaključati i iznutra odlučivati ko je dostojan razgovora, a ko nije. Ako je već uvjeren u kvalitet svog rada, Bjeković bi učinio uslugu javnosti kada bi otvoreno i precizno saopštio konkretne rezultate i postignuća institucije na čijem je čelu. Do sada, međutim, građani uglavnom vide suprotno: beskrajna saopštenja, deklarativnu zabrinutost i institucionalnu šminku kojom se pokušava prikriti činjenica da su ljudska prava u Crnoj Gori često samo formalna kategorija. Zbog toga ne čudi što je javno povjerenje u ovu instituciju ozbiljno poljuljano. Građani ne vide zaštitnika koji odlučno štiti njihova prava, već birokratu koji vješto balansira između političkih struktura, čovjeka koji, kako bi narod rekao, ima šinjel i kapu za svaku vlast. Ovakvo ponašanje ne šteti samo jednom slučaju niti jednom građaninu. Ono nanosi ogromnu štetu ugledu same institucije Ombudsmana i dodatno urušava ionako krhko povjerenje građana u državne institucije. A kada građani izgube povjerenje u institucije koje bi trebalo da ih štite, tada država prestaje da bude pravna i počinje da liči na kulisu u kojoj se pravda samo glumi. Zato danas nije pitanje ko je „na meti“, već zašto građani uopšte moraju da dolaze pred vrata Ombudsmana da bi podsjetili zaštitnika da njegov posao nije da se brani od građana, već da ih štiti“, poručio je Šljuka.
foto:privatna arhiva- Dan
