Pojam „prava mladih“ skoro da nije ni razvijen u Crnoj Gori, iako na evropskom nivou postoji snažan pokret koji zagovara prepoznavanje specifičnosti prava mladih ljudi, navodi se u Strategiji za mlade 2023-2027 koju je objavila Vlada Crne Gore.
Kako je pokazalo istraživanje, na lokalnom nivou, mladi u većini opština nijesu upoznati sa zakonodavnim i strateškim okvirom koji se odnosi prvenstveno na njih, niti poznaju mehanizme koji su im na raspolaganju za učešće u donošenju odluka. Iskustvo mladih sa učešćem u takvim aktivnostima uglavnom je negativno, odnosno uključenost je formalna i obično ne rezultira usvajanjem predloga mladih.
Kako je navedeno, identifikovana je nedovoljna informisanost i donekle nezainteresovanost mladih kada je u pitanju učešće mladih u procesu donošenja odluka. Iako je 49,7% mladih zainteresovano da se uključi u odlučivanje o društvenim pitanjima, njih 50,3% nije zainteresovano.
Zapaža se da mladi u Crnoj Gori svoj aktivizam najviše iskazuju kroz potpisivanje peticija (29.7%) ili učestvovanje u mirnim protestima (25.3%).
„Manjak građanske i medijske pismenosti među mladima negativno utiče na ostvarivanje građanskih i socijalnih prava u punom kapacitetu“, navodi se u Strategiji za mlade.
Istraživanje je dovelo do zapažanja da pojam „prava mladih“ skoro da nije ni razvijen u Crnoj Gori, iako na evropskom nivou postoji snažan pokret koji zagovara prepoznavanje specifičnosti prava mladih ljudi.
„Neostvarivanje prava takođe utiče i na percepciju o važnosti demokratije. Mladi preporučuju digitalizovanje učešća u politički život, za šta vjeruju da bi ih motivisalo na dodatnu participaciju. Ipak, primjećuju da je potrebno da digitalno učešće bude uvaženo i prepoznato, a da se ne svodi samo na aktivnost na društvenim mrežama, već da ima konkretne posljedice u političkom životu“, tvrdi se u istraživanju.
Zabrinjavajuće je, kako se ističe, da u Crnoj Gori čak polovina mladih smatra da je veoma dobro ili dobro imati vojnu vlast u državi, a više od trećine njih smatra da je veoma dobro ili dobro imati moćnog vođu koji ne mora da se bavi parlamentom i izborima – što jasno ukazuje da skoro jedna trećina mladih ima autoritarne tendencije.
Ta dva stava, tvrdi se u istraživanju, pokazuju s jedne strane jasne autoritarne tendencije, a sa druge nedovoljnu informisanost o ovakvim vidovima vladavine, ili životu u zemljama koje imaju ovakav politički sistem.
„Da je nedostatak informacija i obrazovanja vjerovatniji dominantni uzrok ovakvih stavova, potvrđuje i to što se čak 70.3% ispitanika/ca donekle ili u potpunosti slaže da je demokratija bolja od svih drugih oblika upravljanja, što jasno ukazuje da skoro jedna trećina mladih ima autoritarne tendencije“, navodi se u Strategiji za mlade 2023-2027.
Istraživanje je pokazalo da gotovo 70% mladih, pak, vjeruje da je veoma dobro ili dobro imati demokratiju kao politički sistem.
„Indeks demokratske političke kulture mladih u Crnoj Gori pokazuje da su mladi sa tendencijama ka demokratičnosti u većini, ali važno je primijetiti da je čak svaki/a četvrti/a ispitanik/ca, odnosno svaka četvrta mlada osoba u Crnoj Gori, sudeći po ovom indeksu, autokrata/kinja. I ovaj podatak pokazuje potrebu za dodatnim obrazovanjem i usvajanjem demokratskih vrijednosti“, ističe se u Strategiji.
Sistem obrazovanja je, kako se ističe, neizostavni stub u procesu demokratske emancipacije mladih.
Predmeti koji bi mogli da budu veoma korisni u tom procesu, navodi se u Strategiji za mlade, nailaze na odobravanje među ispitanicima/ama, i veliki je broj mladih koji smatraju da su građansko obrazovanje i medijska pismenost potrebni predmeti u školama.
Foto: Ilustracija/elements.envato
