Nastavnici će najvjerovatnije u septembru početi školsku godinu štrajkom upozorenja u trajanju od 45 minuta. Time žele da ukažu nadležnima na situaciju u prosvjeti koja je, kako kažu – prilično loša.
Predsjednik Sindikata prosvjete, prof. mr Radomir Božović rekao je Pobjedi da je Izvršni odbor Sindikata predložio štrajk upozorenja, te da o tome treba konačno da se izjasni Glavni odbor. Održaće sjednicu početkom avgusta. Božović objašnjava da treba da ispoštuju odeđenu proceduru, da se formira štrajkački odbor. Štrajk upozorenja može da traje najviše sat, a ovaj bi trebalo da traje 45 minuta i da se organizuje prvog ili drugog radnog dana. Božović ističe da to neće biti štrajk upozorenja ciljano samo za poboljšanje jedne stvari, već se tiče opšte situacije.
– To će da bude vapaj, krik prema Vladi da se okrene prosvjeti – rekao je on.
Prema riječima Božovića, akcenat na štrajku upozorenja biće na pravnoj sigurnosti, na dostojanstvu nastavnika. Dodaje da ne smije konkretno da se toleriše prepisivanje, što je bio slučaj na maturskom ispitu.
– Nastavnici rade čitave godine i onda se dešava da im se na kraju prepravljaju ocjene, preinače ih, i ne pitaju ih ništa – kaže Božović.
Navodi da kadru moraju da se obezbijede bolji uslovi za rad, da škole budu računarski opremljene, da planovi budu osavremenjeni, da nastavnici imaju status službenog lica, da ne trpe uvrede i nedolična ponašanja pojedinaca koji za to ne snose posljedice.
Sa štrajka upozorenja planiraju da pošalju poruku i da treba da im se poboljša ekonomski status, iako su im u prethodnom periodu uvećana primanja. Smatraju da to nije dovoljno.
Nedavno je iz Sindikata prosvjete rečeno da ako nastavnici donesu odluku da žele da organizuju štrajk, mogu da obustave nastavu, ne moraju da drže časove 45 minuta. Takav stav Sindikata proizišao je nakon neuspjelog pokušaja da se dogovore sa Ministarstvom prosvjete o donošenju akta kojim će da se definiše minimum procesa rada u slučaju štrajka. Godinama Sindikat ukazuje na problem što je Zakon o štrajku donešen 2015. godine, a novi akt o minimumu procesa rada je trebalo da se donese šest mjeseci nakon toga, što nije učinjeno.
Po starom aktu o minimumu procesa rada iz 2003. godine nastavnici, kako su komentarisali, u suštini nemaju pravo da štrajkuju, jer moraju da drže časove 45 minuta, te mogu da ne drže samo dopunsku nastavu.
Sindikat prosvjete Crne Gore ranije je uputio dva dopisa Ministarstvu prosvjete u kojima je inicirao da se formira zajednička radna grupa koja bi imala zadatak da utvrdi akt o minimumu procesa rada. Nije bilo odgovora, pa su poslali i treći dopis, nakon čega su uslijedile konsultacije i načelno je dogovoreno da treba da se formira radna grupa. Sindikat je potom formirao tročlani tim. Međutim, predsjednik Sindikata Božović kaže da od tada nijesu dobili pozitivan odgovor o formiranju radne grupe.
U javnosti su, navodi Božović, pročitali istupanje Ministarstva, odakle je poručeno da je pravna situacija o štrajku već regulisana Zakonom i uredbom i da tu nema potrebe da se mijenjaju postojeća zakonska rješenja. Sindikat prosvjete je ovog mjeseca obavijestio Ministarstvo da će prosvjetari, kada procijene da ima potrebe za tim, organizovati štrajk, ne obazirući se na akt o minimumu procesa rada iz 2003. godine, koji, kako smatraju, nije više zakonit.
– Dovedeni smo u ćorsokak. Nijesmo mi krivi što se nije donio akt, mi smo inicirali da se donese. Poslodavac to ignoriše, ne može da se ponaša ovako, jer krši zakon. Druga strana, Ministarstvo prosvjete kaže da ih je baš briga – rekao je Božović nedavno Pobjedi.
Dodao je da Sindikat nije retrogradna struja, da je njegov zadatak da štiti prava prosvjetara, te da će u slučaju nužde biti primorani da obustave nastavu.
Izvor: Pobjeda
