Na očuvanju romskog jezika u Crnoj Gori rade isključivo nevladine organizacije ali ne i institucije kojima je to posao, pa nema pomaka u standardizaciji jezika, ocijenio je za Portal RTCG, naš novinar, urednik emisije „Savore“ Senad Sejdović, komentarišući izvještaj koji je danas objavio Komitet Savjeta Evrope za praćenje primjene povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima.
U tom dokumentu, navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, odnosno da još uvijek nema ni formalnog ni redovnog obrazovanja na ovom jeziku. Preporučuju da bi romski jezik trebalo da bude uveden u službenu upotrebu u najmanje jednoj lokalnoj upravi gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju.
Sejdović je saglasan sa tom ocjenom.
“Jezik je glavna odlika identitieta, kulturne baštine i očuvanja jednog naroda, jer narod bez jezika ne može da egzistira”, istakao je on.
Komentarišući dokument Komiteta Savjeta Evrope, Sejdović navodi da nema ni formalnog ni redovnog obrazovanja na romskom jeziku i da to predstavlja veliki problem.
“Problem je i to što u samoj zajednci među Romima, nema dovoljno lingvista koji bi mogli da podrže ideju za standardizaciju jezika. Nažalost, u zadnje vrijeme nemamo dobru političku volju da se ta standardizacija uradi”, istakao je Sejdović.
Kazao je da je upravo to obaveza Ministarstva prosvjete.
“Kako bi jezik sačuvali od zaborava, a na očuvanju jezika trenutno jedino radi NVO sektor – Romski savjet, kao i Fond za očuvanje jezika. Ali u dijelu koji se odnosi na obrazovanje se praktično ništa ne radi”, razočaran je Sejdović.
Navodi da se pitanjem jezika Roma ne bave ni institucije, pa tako na primjer u Tužilaštvu ne postoji tumač što im predstavlja ogroman problem prilikom procesuiranja pripadnika tog naroda.
“To je u startu diskriminacija, za sve ostale manjinske jezike imate prevodioce. Nemamo natpise na romskom jeziku po gradu, ne može da se dobije lična karta na romskom jeiku, a na prvom mjestu bi trebalo da nam bude upravo njegovanje različitosti jer u tome i jeste bogatstvo”, ističe Sejdović.
Kaže da jeste smanjena nepismnost kod mladih Roma ali da su oni stariji od 40 godina mahom nepismeni, i da taj procenat i dalje iznosi 70 odsto.
“Na tom polju se ništa ne radi. Prilikom dobijanja državljanstva ti ljudi imaju ogromne probleme, jer moraju da popunjavaju formulare koji im nijesu na maternjem jeziku i mi ne radim kapitalne programe jer nemamo odgovarajući kadar na prvom mjestu ali ni volje da se nešto učini za Rome”, zaključuje Sejdović.
U izvještaju Komiteta SE uprkos pozitivnim pomacima, utvrđeni su problemi u primjeni Povelje, koja je u Crnoj Gori stupila na snagu 2006. godine i odnosi se na albanski, hrvatski, bosanski i romski jezik.
Za romski jezik ističu, da je „evidentna kolizija između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.
„Na osnovu preovlađujuće političke i pravne situacije kada je Komitet eksperata posjetio Crnu Goru u martu ove godine, na romskom jeziku još uvijek nema formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnog materijala“, navodi se u izveštaju.
Kako navode, ukidanje Romskog radija je smanjilo prisustvo Roma u medijima „još više“ od prethodnog praćenja, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju pozitivne korake.
Preporučuju da bi romski jezik trebalo da bude uveden u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na cenzus od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o manjinskim pravima i slobodama.
Foto: PR Centar
