Nedovoljan broj vaspitača, prevelike vaspitne grupe u vrtićima i previsok broj djece po vaspitaču, ostaju ključni izazovi kada je u pitanju unapređenje i obezbjeđivanje kvaliteta ranog i predškolskog obrazovanja i vaspitanja.
To je ocijenjeno u Izvještaju o realizaciji Akcionog plana za 2023. godinu za sprovođenje Strategije ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori za period od 2021. do 2025. godine.
U tom dokumentu se ističe i da se aktivnosti definisane Strategijom ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja realizuju predviđenom dinamikom, uz “razumijevanje i prilagođavanje potrebama usljed političkih i rukovodećih promjena koje zahtijevaju prilagođavanja i koje usporavaju strukturalne procese”.
“Takođe, stalna promjena članova Radne grupe za praćenje i realizaciju Strategije dodatno je otežala realizovanje pojedinih aktivnosti i praćenje i izvještavanje o postignutom. Iako je izvještajem predviđeno da se obuhvati 2023. godina, a zbog propusta ranije rukovodeće strukture nije izvještavano za 2021. i 2022. godinu, ovdje je obuhvaćen period od 2021. do 2023. godine. Dominantno, pod koordinacijom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Zavoda za školstvo realizovano je 29 aktivnosti, od kojih je 19 ispunjeno, dok je 10 aktivnosti u toku ili se kontinuirano realizuju – 24 odsto, a nerealizovanih aktivnosti je 12”, napominje se u dokumentu, objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore.
U izvještaju je naglašeno da je jedan od ciljeva povećanje obuhvata djece u vrtićima.
“Da bi se ostvario ovaj operativni cilj, potrebno je da se realizuju sljedeća ključna mjerila koja bi doprinijela proširenju postojećih kapaciteta – povećanje kapaciteta u javnim predškolskim ustanovama, adaptacija javnih-lokalnih prostora, dugoročni plan širenja kapaciteta, koji će uključiti inovativne i društveno odgovorne opcije i jačanje svijesti o značaju uključivanja djece u programe ranog i predškolskog učenja”, navodi se u dokumentu.
Ipak, obrazovne vlasti naglašavaju da demografske promjene i migracije stanovništva ostaju ključni izazov.
“Tako da imamo prebukiranost stanovištva u centralnoj i južnoj regiji. Takođe, izazove predstavljaju i rigidne tenderske procedure, kao i nemogućnost da se pronađu izvođači radova za rekonstrukcije i adaptacije”, naglašeno je u izvještaju.
Kad su u pitanju prostorni kapaciteti, obrazovne vlasti detektuju “posebno izazovnu situaciju na primorju”.
Zbog toga je, ocijenjeno je u dokumentu, potrebno “nastaviti s izgradnjom novih predškolskih ustanova, posebno u centralnom i južnom dijelu”.
“Potrebno je kontuirano raditi na adaptaciji postojećih prostora i proširenju vaspitnih grupa. Posebnu pažnju treba posvetiti potencijalnoj saradnji s privatnim sektorom u pogledu proširenja kapaciteta za pružanje usluga predškolskog obrazovanja i vaspitanja u njihovim objektima, kako bi se na osnovu toga procijenili izvodljivost i konkretni modaliteti saradnje s privatnim sektorom. Takođe, treba ići i u pravcu privatno-javnog partnerstva s privatnim predškolskim ustanovama i razmisliti o subvencijama koje postoje u zemljama u okruženju”, navodi se u dokumentu.
Usljed proširenja kapaciteta predškolskih ustanova, stoji u izvještaju, u narednom periodu biće potrebno angažovanje većeg broja vaspitača.
“U narednom periodu treba napraviti plan za povećanje vaspitača i stručnih saradnika, mijenjanjem upisne politike na Filozofskom fakultetu, odnosno povećanjem broja studenata na katedri. Pored toga treba razmotriti i mogućnost da se omogući da i diplomirani stručnjaci koji su stekli stručne kvalifikacije, mogu pod određenim uslovima da se zaposle u predškolskim ustanovama”, preporučeno je u izvještaju.
Naglašeno je da je u toku “pilotiranje novog programa predškolskog obrazovanja i vaspitanja”.
“…A da bi se program primijenio, u svim ustanovama treba obezbijediti sredstva za obuku kadra. Potrebna je bolja uvezanost institucija, posebno saradnja sa Filozofskim fakuletetom u pogledu izmjena inicijalnog obrazovanja, kao i obuka studenata za primjenu novog programa, koji će se realizovati u predškolskim ustanovama. Sistem profesionalnog usavršavanja nastavnika treba uskladiti sa EU okvirom, ali i s novim planom i programom, a nakon izrade koncepta profesionalnog usavršavanja treba obezbijediti potrebnih finansijskih sredstava za njegovu primjenu”, zaključuje se u dokumentu.
Foto: Luka Zeković/Vijesti
