Saobraćajni vještak Igor Radojević kazao je u razgovoru za portal Dnevno.me da Crna Gora još nije dovoljno uradila na prevenciji u saobraćaju, te da je potvrda toga godina sa najviše smrtnih ishoda na crnogorskim putevima.
Radojević upozorava da svi moraju da promijene svijest, ali i da bi trebalo da se institucionalno uhvatimo ukoštac sa svim ovim problemima.
„Naša obaveza, struke i javnosti, je da skrenemo pažnju, ali i da utičemo na koji način da se takve stvari preduprijede i da se ne dešavaju. Najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda i nesreća je brzina, kao i nepoštovanje prava prvenstva. To su i karakteristike svih ovih udesa koji su se desili. Naravno, brzina je najčešći uzrok tamo gdje su teže posljedice“, kazao je Radojević.
Iz Uprave policije nedavno je saopšteno da je na crnogorskim putevima tokom 2023. život direktno izgubilo 77 osoba, čime je postavljen crni rekord u odnosu na prethodne godine. Radojević ističe da je i broj nezgoda sa težim posljedicama u prošloj godini značajno prevazišao prethodne godine.
Za 11 mjeseci 2023. (zaključno sa 30. novembrom 2023.) dogodile su se i 6.052 saobraćajne nezgode u kojima su teško povrijeđene 534 osobe, a lakše je povrijeđeno 2.345 osoba.
„I da nije značajno veći broj nezgoda, sigurno da je veći. Svuda u svijetu je tendencija smanjenja saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama. Svi zajedno moramo da poradimo na prevenciji. Prije svega, moramo da promijenimo svijest – da poštujemo saobraćajne propise, a onda i da damo veći doprinos svemu tome. Uvijek govorim da se moramo institucionalno uhvatiti ukoštac sa ovim problemom, a tu mislim na više puta pominjanu Agenciju za bezbjednost saobraćaja, koja treba da se bavi strategijama i stvarima vezanim za poboljšanje bezbjednosti na putevima“, istakao je Radojević.
Uprava policije, kako kaže, nema dovoljno resursa da bude na svakom mjestu, te da to i nije njen zadatak.
„Policija je tu da sprovodi zakonske norme koje nisu upitne. U Crnoj Gori nemamo problem sa zakonom, već sa njegovom primjenom. Oni su tu samo da to kontrolišu. Jasno je da ih nije moguće postaviti na svim željenim mjestima, ali postoje mnogi drugi načini da se utiče. Tu je stacionarni način praćenja saobraćajnih brzina, gdje bi bili postavljeni fiksni radari na kritičnim mjestima. Takođe, mjerači brzina značajno utiču na vozače, a samim postojanjem na otvorenim putevima preventivno djeluju na vozače i utiču da se uspori. To su samo neke od jednostavnih stvari koje mogu da utiču na svijest vozača da se prilagodi brzina“, kazao je Radojević.
Ističe da je veliki problem i nepoštovanje svjetlosne saobraćajne signalizacije, koji se, takođe, na jednostavan način može riješiti ili ublažiti.
„Postavljanjem kamera u raskrsnicama, što se u pojedinim već i sprovodi, čini mi se da dodatno može da unaprijedi bezbjednost, ali i proces uviđaja. Uvidom u snimke, neće biti nedoumica o tome ko je prošao kroz crveno svjetlo, jer to vještačenjem nije moglo da se utvrdi. Sad kad postoje kamere, sigurno da će uticati na prevenciju prolazaka kroz crveno svjetlo. Važno je i da uz pomoć tih kamera mogu da se podnose i prekršajne prijave iz tih zabilješki, jer bi na taj način tek došlo do potpunog unapređenja tog procesa. Kada vozači prođu kroz crveno ili naprave prekršaj, a za to im stigne kazna na kućnu adresu i to bez postupka koji bi u tom slučaju bio potpuno besmislen, jer postoji čist dokaz prekršaja, tada će i svijest vozača da se poveća na veći nivo“, naveo je Radojević.
Prema njegovim riječima, oštrija kaznena politika ne mora uvijek da da i dobre rezultate.
„Nisam zagovornik apsolutno represivne politike. Ona dugoročno ne daje rezultate. Možete da kaznite vozača, ali ako on stalno pravi prekršaje i ima novca da plati kazne onda ništa niste uradili. U svijetu je to regulisano na način da zbog prekršaja vozači moraju da idu na časove polaganja bezbjedne vožnje, dopunske časove ili slično, a to utiče na vozača više nego sama kazna. Velika kazna sigurno da mora uticati na prevenciju, ali ne i dovoljno“, kazao je Radojević.
Promjena svijesti i mentaliteta upravljanja vozilom, kako kaže, mora hitno da se mijenja.
„Roditelji, prije svega, moraju da razumiju da djeci koja tek napune 18 godina ne mogu da daju vozila velike snage. Neiskusan vozač ne može da kontroliše vozilo ili situaciju u saobraćaju kao što to mogu iskusni vozači. Zbog toga imamo primjere u Srbiji da mladi vozač do 21. godine mora da upravlja sa licem koje ima vozačko iskustvo. To se reguliše i upravljanjem vozila sa manjom kubikažom. Sve su to stvari koje moramo da uradimo u prevenciji. Moramo da spašavamo mlade živote i na taj način, jer očigledno da se ne posvjećuje dovoljno pažnje. To su načini kako nešto da preveniramo, a smatram da nije kaznena politika, naročito kod onih koji imaju dovoljno novca da lako plate i kaznu od 300 ili 500 eura. Multidisciplinarne probleme moramo da sagledamo sa više strana, u smislu prevencije“, istakao je Radojević.
Dodaje da ima prostora i da se unaprijedi kaznena politika, naročito kod zabrane upravljanja vozilom, od kada je ukinuto oduzimanje vozačke dozvole.
„Bez obzira što vozač ima dokument kod sebe on ne smije da upravlja vozilom, ako je kažnjen zabranom upravljanja vozilom. Svaki policajac, u rutinskoj kontroli, ne uradi evidenciju da li vozač ima zabranu upravljanja vozilom. To je jedna od stvari koja treba da se unaprijedi u kaznenoj politici. Mislim da treba da krenemo od obuka i zakona, kako bi se u prevenciji dosta toga uradilo, a posljedica je nešto sasvim drugo. Time treba da se pozabave institucije“, objašnjava Radojević.
Ističe da ovim problemima ne bi trebalo da se bavi MUP, kao što je to slučaj kod nas, te da oni nisu obučeni za to, već da MUP samo sprovodi stvari koje se donose zakonima.
„MUP nije zadužen da se bavi prevencijom, već bi to trebalo da radi Agencija za bezbjednost saobraćaja. Za početak država, odnosno Ministarstvo saobraćaja može da formira i radno tijelo koje bi se bavilo problemima u saobraćaju“, kazao je Radojević.
Radojević se osvrnuo i na nedavno uklanjanje biciklističkih staza u Podgorici, navodeći da je i to jedan od primjera loših odluka nadležnih i ugrožavanja svih učesnika u saobraćaju, a naročito onih koji koriste trake.
Foto: Screenshot/RTCG
