Grupa nevladinih organizacija (NVO), oglasila se zajedničkim saopštenjem povodom, kako navode, skandaloznog postupanja Tužiteljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, Jelene Protić, koja je strane državljane okrivljene za pokušaj ubistva, nakon saslužanja pustila na slobodu.
Saopštenje prenosimo integralno:
„Postupanje Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, odnosno tužiteljke Jelene Protić, u predmetu pokušaja ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. iz Herceg Novog, predstavlja presedan, grubo kršenje zakona, prava žrtve i međunarodnih pravnih normi. Okrivljeni za pokušaj ubistva, A.P. (17) i L.M. (17), oba državljani Republike Srbije, nakon davanja izjava, pušteni su da se brane sa slobode uz zabranu napuštanja Crne Gore, nakon čega su napustili teritoriju Crne Gore i postali nedostupni organima gonjenja.
Do danas nisu procesuirani od strane pravosuđa, iako se događaj desio još u avgustu, 2025 godine. Advokati odbrane okrivljenih, Željko Đukanović i Ranko Radonjić su tražili od tužiteljke Protić da donese odluku da se njihovim klijentima, omogući suđenje u Srbiji. (?!)
Optuženi napadač u izjavi datoj u Policiji i VDT-u, na pitanje zbog čega je napao i nožem izbo, baš maloljetnog H.M. a ne nekog drugog, odgovorio da je razlog napada bio, to što je taj mladić imao „crnogorski naglasak”. Prema važećem Zakonu o krivičnom postupku Crne Gore, pritvor se može odrediti kada, postoji osnovana sumnja da će osumnjičeni pobjeći (što se i dogodilo), kada postoji opasnost da će uticati na svjedoke i kada postoji mogućnost ponavljanja krivičnog djela.
Uprkos jasnom ispunjenju ovih uslova, tužiteljka Jelena Protić je osumnjičene neopravdano pustila na slobodu, što predstavlja neprofesionalan, neodgovoran i zakonski neutemeljen potez, koji je doveo do direktne opstrukcije krivičnog postupka. Očigledno je, da je Više državno tužilaštvo iz Podgorice, u konkretnom slučaju nije postupalo ni objektivno, ni ispravno, a ni u skladu sa zakonom, prilikom određivanja mjera protiv okrivljenih za ovo teško krivično djelo.
Tužiteljka Jelena Protić nije saslušala ni sve svjedoke, kao ni oštećenog, niti je provela službenu radnju uzimanja iskaza od njih, a pustila je okrivljene na slobodu, koji sada mogu nesmetano da utiču na svjedoke, da međusobno usaglašavaju odbranu, pa čak i da se nikad i ne pojave na sudu. Smatramo, da je i tu okolnost potrebno detaljno i podrobno ispitati. Na čemu je ova tužiteljka zasnovala takvu odluku, javnost, ali i žrtva ostali su uskraćeni za bilo kavo suvislo objašnjenje.
Treći učesnik i inicijator cijelog događaja, koji je i započeo napad gađanjem opštećenog bakljom, uopšte nije optužen i procesuiran, odnosno nije obuhvaćen optužnicom, kao učesnik, već je samo saslušan kao svjedok u postupku pred VDT-om (?!)
Više državno Tužilaštvo se nije bavilo ni ispitivanjem profila i ranijeg ponašanja počinilaca, dobijanju činjenica i informacija o kakvim se licima zapravo radi i da li se ona, u zemlji iz koje dolaze, nalaze u policijskoj evidenciji, kao lica koja su sklona vršenju krivičnih djela, zanemarujući tako i Socta dokument. Prema našim saznanjima i informacijama do kojih smo došli, upravo se radi o povratnicima, te da se isti vode u policijskoj evidenciji Republike Srbije, kao socijalno zapuštena lica, koja su asocijalna i sklona vršenju krivičnih djela.
Od strane VDT je izostala i efikasna naredba u sprovođenju policijskih radnji, pa je tako istim licima omogućeno da se nakon izvršenja teškog krivičnog djela, udalje sa lica mjesta, a jednom od njih (L. M. koji je i uoptrebio hladno oružje i nanio teške tjelesne povrede opasne po život), data je mogućnost da tek nakon dva dana skrivanja, bude lociran i priveden u OB H. Novi i saslušan na same okolnosti napada.
Pored niza, namjernih ili slučajnih propusta tužiteljke Protić u kvalifikaciji izvršenja ovog teškog krivičnog djela, ista je propustila da ovo krivično djelo kvalifikuje po članu 404. Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim je propisano da je krivično djelo izvršeno u grupi ili više lica na organizovan i unaprijed smišljen način, te da tužiteljka, nije cijenila ni okolnosti, da je ovo teško krivično djelo učinjeno prema maloljetnom licu, na posebno brutalan način. Ovakvim postupanjem prekršeni su i međunarodni pravni akti koji garantuju pravo na pravično suđenje, među kojima posebno izdvajamo, Član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), Član 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (MPGPP).
U oba dokumenta jasno je garantovano pravo žrtve na efikasnu istragu i procesuiranje odgovornih, na pristup pravdi bez diskriminacije i pravično, nepristrasno i blagovremeno suđenje. Međutim, ovde je urađeno sve suprotno, pa su u ovom slučaju grubo prekšene međunarodne norme i izvršena institucionalna diskriminacija žrtve.
Žrtva ovog brutalnog napada, šesnaestogodišnji H.M. , je zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, bio je izboden nožem u predjelu bubrega, zadobio je i višestruke povrede glave palicom, bio je životno ugrožen, i samo zahvaljujući brzoj reakciji prolaznika izbjegnuta je tragedija. Nakon nepuna dva mjeseca oštećeni H.M. je ponovo operisan jer je kao posledicu ranjavanja imao novu komplikaciju. Pored toga, ovakav događaj i postupanje pomenute tužiteljke, samo po sebi, težak je udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i ostala bez pravne, institucionalme i druge zaštite. Ovakav postupak Tužiteljke Protić, perdstavlja jedno od najgrubljih kršenja tužilačke etike i prava građanina na pravnu zaštitu i primjenu međunarodnih profesionalnih i pravnih standarda. Na ovaj način se produbljuje i produžava institucionalno nasilje nad žrtvom.
Iako je Tužilac slučaj kvalifikovao kao krivično djelo ubistvo u pokušaju, okrivljenima nije odredila pritvor već ih je pustila da se brane sa slobode, čak i da napuste zemlju, a njihova dostupnost organima gonjenja, postane upitna. Umjesto da institucije stanu u zaštitu žrtve, povrijeđena su njegova osnovna ljudska prava, dok su napadači pušteni da slobodno napuste državu i postanu nedostupni organima gonjenja.
Puštanjem osumnjičenih na slobodu stvorena je mogućnost opstrukcije postupka i realna opasnost da utvrđivanje činjenica bude ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama od strane okrivljenih, da okrivljeni usaglase izjave i utiču ili izvrše pritisak na svjedoke, te da cijeli postupak bude osujećen ili obustavljen zbog njihove nedostupnosti. Ovakav postupak predstavlja udar na vladavinu prava i flagrantno ugrožavanje funkcionalnosti pravosudnog sistema Crne Gore.
Zahtijevamo hitnu istragu i odgovornost tužiteljke Jelene Protić, zbog sumnje u teške propuste u radu i moguće zloupotrebe položaja, sa svim elementima korupcije. Njeno izuzeće iz dalje faze postupka. Reviziju odluke o puštanju na slobodu okrivljenih i raspisivanje međunarodne potjernice za optuženma. Tražimo zaštitu prava oštećenog/žrtve H.M. i njegove porodice, kroz sve raspoložive pravne mehanizme, uključujući obraćanje međunarodnim tijelima, pravno savjetovanje i podršku. Tražimo da se naloži hapšenje i izručenje osumnjičenih iz Republike Srbije, Crnoj Gori putem međunarodne pravne pomoći i putem INTERPOL-a.
Zahtijevamo zaštitu svih svjedoka u predmetu od potencijalnog zastrašivanja ili pritisaka, kao i reakciju Vrhovnog državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, radi vraćanja povjerenja građana u pravosudni sistem koji je na ovaj način ugrožen i izložen ozbiljnoj kompromitaciji.
Tužiteljka Protić je morala cijeniti, da je pokušaj ubistva zbog drugog i drugačijeg odnosno mržnje prema crnogorskom narodu i crnogorskom identitetu koji predstavlja crnogorski jezik, jer je potreba za nasiljem izazvana, po priznanju napadača zbog ,,crnogorskog akcenta“ što upućuje na mržnju po nacionalnoj osnovi. Motiv nekog ko je došao iz druge zemlje, da napada zbog nacionalnog Crnogorca u sred Crne Gore je smjelost za napad, jer je napadač računao na podršku da izbjegne sankciju i to su i posljedice, zašto se napadaju i ugrožavaju životi Crnogorcima u Crnoj Gori, a napadači, strani državljani, prolaze bez ikakve sankcije.
Zato tužiteljka Protić nesavjesnim postupanjem i propuštanjem, dokazuje da je ona ta, koja ne smije biti dalje uključena i voditi procese koji su joj povjereni. Ovakav slučaj ne smije ostati bez reakcije nadležnih. Ako institucije zakažu u zaštiti djece i žrtava nasilja, šalje se poruka da su napadi, pokušaji ubistava i bjekstva nekažnjivi. Ova sramna odluka Višeg državnog tužilaštva, konkretno tužiteljke Protić, mora biti preispitana, a odgovorni sankcionisani.
Tražimo izuzeće tužiteljke Jelene Protić iz ovog slučaja i dalje faze postupka, iz razloga već učinjenih propusta u istrazi i mišljenja smo da, ukoliko ova tužiteljka bude učestvovala i dalje u njemu, „može biti ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama od strane okrivljenih, njihovih srodnika i članova porodice okrivljenih”.
Pozivamo Vrhovnog državnog tružioca Milorada Markovića, da ispita ovaj slučaj, da li je tužiteljka Protić postupala objektivno, ispravno i u skladu sa zakonom prilikom, kada nije odredila nikakve mjere (određivanje pritvora i sl.), protiv osumnjičenih za teško krivično djelo ubistvo u pokušaju, na štetu maloljetnog lica H.M. iz H. Novog, već je okrivljene pustila na slobodu, te da o tim rezultatima obavijesti zainteresovanu javnost i građane, čijim novcem su i plaćeni“
Grupu NVO čine:
NVO Crnogorski forum
NVO Centar za istrage, monitoring, antikorupciju i vladavinu prava
NVO Udruženje mladih Alternativa
NVO Centar za razvoj umjetnosti „Hellaephoria“,
Foto: Ilustracija/envato
