Sa obilježavanja 26 godina od NATO bombardovanja Murina juče je od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zatraženo da ispita ovaj slučaj.
U ime porodica stradalih i ranjenih u Murinu Bojan Komatina je insistirao da se pred lice pravde izvedu oni koji su naredili da se Murino bombarduje.
Takođe, zatražio je da se ustanovi da li su tadašnji crnogorski čelnici znali da će Murino biti bombardovano. U bombardovanju Murina stradalo je šest civila, među kojima i troje djece.
– Poslije svega ostaje da Specijalno državno tužilaštvo procesuira odgovorne za zločin u Murunu i da ga uključi u ponovnu istragu ratnih zločina. Nažalost, to do sada nije bio slučaj, pa ih sa ovog mjesta i ovim putem pozivam da i ove žrtve tretiraju kao žrtve ratnih zločina i da one koji su naredili ovo bombardovanje pokušaju makar da privedu licu pravde. Takođe, tražimo da ispitaju da li su oni obavijestili ljude u tadašnjim republičkim organima da će Murino biti bombardovano. Ako jesu i ako su to ovi ljudi prećutali, tržimo da i oni budu procesuirani – naglasio je Komatina.
On je ujedno uputio zahvalnost državnim institucijama koje su donijele odluku da se stradali u Murinu proglase civilnim žrtvama rata i da njihove porodice dobiju određena obeštećenja.
– Moram da pohvalim donošenje Zakona o invalidskoj i boračkoj zaštiti, jer je tim zakonom, prvi put u zakonima Crne Gore predviđen institut civilne žrtve rata i time je i država murinske žrtve, prvi put, prepoznala kao žrtve zločina. Takođe, kao nešto značajno moram pomenutu i odluku Vlade Crne Gore da obešteti i porodice žrtava NATO-a. Ta dva događaja, nažalost, desila su se nakon 26 godina. Ali da bi se to desilo najprije se moralo prići smjeni vlasti u Crnoj Gori, jer za vrijeme bivšeg režima o ovome nije bilo ni pomena – istakao je Komatina.
U okviru obilježavanja godišnjice od NATO bombardovanja, episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je liturgiju u Crkvi Sveta Petka, nakon čega je kraj spomen-česme u centru varošice održao pomen nevino stradalim žrtvama. Uz podsjećanje da su 30. aprila 1999. godine tokom NATO agresije u ovom mjestu poginuli Miroslav Knežević, Olivera Maksimović, Julijana Brudar, Vukić Vuletić, Manojlo Komatina i Milka Kočanović, pored mještana i porodica stradalih, poštu murinskim žtrvama odao je i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Vijence i cvijeće položili su i ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić i otpravnik poslova Ruske Federacije u Crnoj Gori Petar Svirin, kao i borojni predstavnici političkih partija, crnogorskih opština i organizacija i udruženja.
Mandić je u izjavi za medije kazao da se u Murinu dogodio ratni zločin koji se mora ispitati.
– Danas smo čuli i novu inicijativu da Specijalno tužilaštvo otvori ponovo istragu vezanu za ovaj slučaj kako bi se utvrdile činjenice koje bi nam mogle ukazati da li postoji odgovornost nekoga u Crnoj Gori, da li je bilo obavještenja da će Murino biti bombardovano i da li se može doći do odgovornosti onih koji su izvršili sami zločin, istakao je Mandić.
Teško naći riječi utjehe
– Ovdje je pala suza tuge, jer u proljeće u poslednjoj godini krvavoga 20. vijeka dječiji žagor, igru i pjesmu prekinuli su projektili NATO-a i oni su danas naša savjest pred Evopom i čitavim svijetom, jer ako zaboravimo murinske žrtve, zaboraviće nas Gospod Bog. Zato moramo ih se sjećati, a sjećanja blijede i sjećanja umiru, ali ne umiru oni koji se sjećaju. Teško je ovdje naći riječi utjehe za porodice, ali vaše brojno prisustvo govori da plamti plamen murinskih žrtava koje su na današnji dan, prije 26 godina, prestale da gledaju nebo sa ove lijepe zemlje i počeli da ovu lijepu zemlju gledaju sa nebesa, kazao je sveštenik Predrag Šćepanović.
Foto: Dan
