Pristup bankovnim računima ne da preko 4.000 funkcionera

Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) je tokom prošle godine dostavljeno rekordnih 7.120 redovnih izvještaja o imovini i prihodima, pri čemu je svega oko 3.000 javnih funkcionera i državnih službenika dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa, dok preko 4.100 njihovih kolega nije željelo takav vid provjere. Procenat saglasnosti za pristup računima svake godine sve je manji, pa je 2022. tu saglasnost dalo 47,2 odsto funkcionera, godinu ranije taj procenat je bio 50,10 odsto, 2020 – 53,5 odsto, 2019 – 57 odsto, 2018 – 60 odsto, 2017 – 71 odsto, a kada je osnovana ASK, tadašnji direktor Sreten Radonjić je tvrdio da je čak 80 odsto funkcionera dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa.

Prilikom predavanja izvještaja o prihodima i imovini, javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima o svim računima koje ima u bankarskim i drugim finansijskim institucijama, a koja se koristi isključivo u svrhu provjere podataka iz izvještaja. Saglasnost se odnosi na vrijeme dok traju obaveze javnog funkcionera i državnog službenika, u skladu sa zakonom, i podaci se uzimaju samo za period obavljanja funkcije. Suštinski, funkcioneri nemaju obavezu da daju saglasnost za kontrolu bankovnih računa, prenosi Dan.

To bi uskoro moglo da se promijeni jer je Odbor za antikorupciju Skupštine Crne Gore još u aprilu utvrdio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, kojima je, između ostalog, predviđeno da ASK ima pristup finansijskim i bankovnim računima javnih funkcionera i bez njihove saglasnosti. Izmjenama se ukida i mogućnost da se za javne i državne službenike unaprijed ugovaraju otpremnine. Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Lazar Grdinić rekao je tada da je nacrtom zauzet konkretan i dobar kurs kada su u pitanju izmjene zakona. Sada se čeka mišljenje Evropske komisije o tom aktu, a još u aprilu je ukazano da javnost mora biti strpljiva po pitanju donošenja izmjena, a posebno poslanici, od kojih zavisi da li će imati političke volje ili ne da iznesu ovaj proces.

Iz ASK objašnjavaju da je rast broja dostavljenih izvještaja posljedica povećanja broja novoimenovanih javnih funkcionera, kao i većeg broja izvještaja koje javni funkcioneri dostavljaju po prestanku funkcije. Ovim je dodatno povećan obim rada Agencije, posebno u dijelu administrativno-tehničke provjere izvještaja.

– Agencija je nastavila intenzivan rad u dijelu provjere tačnosti i potpunosti podataka u izvještajima o prihodima i imovini. Godišnjim planom za 2023. godinu bilo je predviđeno da se u smislu tačnosti i potpunosti podataka izvrši provjera 1.496 izvještaja o prihodima i imovini, podnijetih po različitim osnovima, ali je u 2023. započeta provjera čak 1.767 izvještaja, od kojih je okončana provjera 1.533 izvještaja. Broj provjerenih izvještaja u smislu tačnosti i potpunosti je i veći, imajući u vidu da Agencija provjerava izvještaje i po službenoj dužnosti, kao i na zahtjev. S tim u vezi, u 2023. godini započeta je provjera 124 izvještaja o prihodima i imovini. Od toga je okončana provjera 119 izvještaja, u 85 izvještaja utvrđena su moguća kršenja zakona i predmeti su dostavljeni nadležnom odsjeku za pokretanje upravnih i prekršajnih postupaka – navode iz ASK.

Pokrenuli 54 upravna postupka

Agencija je 2023. pokrenula 54 upravna postupka u oblasti prijave prihoda i imovine.
– Okončana su 74 postupka (uključujući postupke iz prethodnog perioda), od kojih je u 71 utvrđeno kršenje zakona. Postupajući neselektivno, Agencija je pokrenula prekršajne postupke i protiv bivših i protiv novoimenovanih javnih funkcionera. Broj pokrenutih prekršajnih postupaka u 2023. godini u ovoj oblasti veći je za čak 63 odsto u odnosu na 2022, a znatno veći i u odnosu na prethodne godine rada ASK – saopštili su iz ASK.

Foto: Ilustracija/elements.envato

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents