Resursni centar (RC) za djecu i mlade “Podgorica” lani je obezbijedio više od 4.200 tretmana za dječake i djevojčice sa posebnim obrazovnim potrebama, dok je RC za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović” obavio 10.771 tretman – 6.700 logopedskih, 2.130 surdoloških i 1.196 oligofrenoloških.
To, pored ostalog, piše u Izvještaju o sprovođenju Strategije inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori za prošlu godinu, koji je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
U izvještaju se navodi i da se u RC “1. jun” obavilo gotovo 3.000 tretmana, dok se u “CA za autizam tretira više od 1.500 djevojčica i dječaka, sa 10.000 pregleda, od čega je oko 2.500 pregleda dječijih psihijatara”.
Strategija inkluzivnog obrazovanja (2019-2025), kako piše u dokumentu, određuje dalje pravce razvoja obrazovanja za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.
“Dokument predstavlja nastavak realizacije mjera Strategije inkluzivnog obrazovanja (2014- 2018) i oslanja se na obavezujuća međunarodna načela, standarde i preporuke Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Strategija inkluzivnog obrazovanja je razvijana kroz participativni proces svih relevatnih subjekata, čime u realizaciji i praćenju pored ustanova obrazovanja i vaspitanja, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Zavoda za školstvo, Centra za stručno obrazovanje, učestvuju i predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva zdravlja i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. NVO sektor nije prisutan, jer na dva javna poziva prilikom formiranja radne grupe nije bilo zainteresovanih”, piše u Izvještaju.
Kako se ističe, bilo je izazovno uskladiti zakonske regulative, intersektorsko planiranje, ali i pojačati saradnju. Međutim, MPNI konstatuje porast uključene djece u redovan vaspitno-obrazovni proces.
“U predškosklom obrazovanju ima 224 djece, 156 dječaka i 68 djevojčica. U obrazovnom centru je sedam učenika, pet dječaka i dvije djevojčica. U osnovnom obrazovanju 1.236 učenika, 840 dječaka i 396 djevojčica. U srednjem obrazovanju je 457 učenika i to 267 dječaka i 190 djevojčica”.
U resursnim centrima, kako piše u Izvještaju, kao podrška inkluzivnom obrazovanju se svakodnevno pružaju različiti tretmani djeci.
“Rad sa defektolozima, logopedima, psiholozima, somatopedima, oligofrenolozim, psihomotornim reedukatorima. Tretmane realizuju pomenuti stručnjaci jednom nedjeljno u trajanju od pola sata i svako dijete može imati najviše četiri tretmana nedeljno, u zavisnosti od broja zahtjeva…”
Kako piše, održano je i 48 savjetovanja za škole kojima je bila potrebna podrška u sprovođenju inkluzivnog obrazovanja. Dodaje se i da je Zavod za školstvo održao 17 obuka iz oblasti inkluzivnog obrazovanja
“Sedam osnovnih škola u Crnoj Gori s integrisanim odjeljenjima (‘Vuk Karađžić’ – Berane, ‘Dušan Korać’ Bijelo Polje, ‘Boško Buha’ – Pljevlja, ‘Olga Golović’ – Nikšić, ‘Njegoš’ – Kotor, ‘Ilija Kišić’ – Zelenika, ‘Jugoslavija’ – Bar) u kojima se realizuje poseban obrazovni program bile su podrška ostalim vaspitno-obrazovnim ustanovama u lokalnoj zajednici, putem savjetovanja, edukacija, pružanja individualne podrške učenicima, izradom didaktičkog materijala…”, stoji u dokumentu.
Preporučuje se da se u narednom periodu bolje promoviše inkluzivno obrazovanje i sprovode kampanje za “jačanje principa jednakih mogućnosti”.
“… Kako bi inkluzivno obrazovanje pružilo izbor u skladu sa mogućnostima djeteta i jačanju pozitivnih stavova. Sprovoditi edukaciju bez diskriminacije. Aktivno promovisati i implementirati socijalni model, gdje je akcenat na prilagođavanju društva i otklanjanju prepreka i barijera u okruženju, stavovima, uslugama, a ne samo akcentovanjem smetnje i teškoće djeteta. Potrebno je omogućiti podršku i kontinuitet na svim nivoima obrazovanja…”, piše.
Predlaže se i ostvarivanje bliske saradnje sa svim relevantnim civilnim akterima.
“… Kao i osavremenjivanje opreme, uspostavljanje centara unutar škola opremljenih asestivnom tehnologijom i nastavnim materijalima, kao i osnaženim osobljem, jačanje i uvezivanje inkluzivnih sa IT kompetencijama”, navodi se u dokumentu.
foto: Resursni centar 1. jun
