U Crnoj Gori je trenutno 948 građana kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost, dok je 38 osoba s djelimično oduzetom poslovnom sposobnošću.
Podaci iz Nacrta deinstitucionalizacije ukazuju na ekstremno nizak broj osoba kojima je u periodu 2022–2023. vraćena poslovna sposobnost (samo tri lica).
Poslovna sposobnost podrazumijeva sposobnost samostalnog odlučivanja o pravima i obavezama. Prema zakonskoj regulativi, punoljetno lice koje zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti ili kojeg drugog uzroka nije sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima potpuno se lišava poslovne sposobnosti, dok se djelimično lišava poslovne sposobnosti punoljetno lice koje svojim postupcima ugrožava svoja prava i interese, ili prava i interese drugih lica, zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti, prekomjernog uživanja alkohola ili opojnih sredstava, senilnosti ili drugih sličnih razloga.
Prema poslednjim podacima, bez poslovne sposobnosti su 493 osobe muškog i 455 osoba ženskog pola.
Operativnim ciljem ove strategije planira se smanjenje broja lica s invaliditetom kojima je oduzeta poslovna sposobnost u skladu sa preporukama Komiteta Ujedinjenih nacija (UN) za 20 odsto do kraja 2027. godine.
U tom dokumentu Ministarstva rada i socijalnog staranja navodi se da je, između ostalih, pokazatelj uspješnog procesa deinstitucionalizacije i smanjen broj korisnika koji su djelimično i potpuno lišeni poslovne sposobnosti, te veći broj onih kojima je ona djelimično ili potpuno vraćena.
– Tokom 2023. godine nastavilo se sa postupcima oko preispitivanja oduzete poslovne sposobnosti pokrenutim od strane nadležnog osnovnog suda. Svim korisnicima ustanove bila je potpuno oduzeta poslovna sposobnost. Do kraja 2023. godine, od momenta pokretanja postupaka, jednom korisniku je djelimično vraćena poslovna sposobnost, dok je za 61 korisnika po završetku sudskog procesa odbijen predlog o vraćanju poslovne sposobnosti. Kod preostalog broja korisnika procedure preispitivanja oduzete poslovne sposobnosti još uvijek su u toku – navodi se u nacrtu strategije.
Smrt korisnika najčešći razlog prestanka prava na uslugu smještaja
U nacrtu strategije je konstatovano da odrasle i stare osobe sa invaliditetom rijetko učestvuju u ličnom planiranju, a pošto je mnogima oduzeta poslovna sposobnost, ni formalno ne mogu da učestvuju u procesima donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti.
– Izlazak iz institucije odraslih i starih i odraslih i starih osoba sa invaliditetom svih ovih godina veoma je rijetka pojava. Smrt korisnika dominantno je najzastupljeniji razlog prestanka prava na uslugu smeštaja. Korisnici u ustanovama često imaju ograničenu kontrolu nad svojim svakodnevnim aktivnostima, uključujući raspored, ishranu i slobodno vrijeme – piše u ovom dokumentu.
foto: elements.envato/Ilustracija
