“Trenutno imam ugovor o radu na određeno vrijeme, do povratka koleginice koja je na porodiljskom, na poziciji administrator asistenta za koju je potrebno 180 kredita. Završila sam bečelor studije. Radno mjesto koje trenutno pokrivam ne propisuje 180 kredita. Međutim, s obzirom na to da se moj trenutni ugovor uskoro završava, iz firme su pokušali da pronađu novo radno mjesto na koje bih mogla preći. Nažalost, svi dostupni poslovi postavljaju kao uslov 240 kredita”, kaže sagovornica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), koja je željela da ostane anonimna.
Ona je samo jedna od onih koji imaju problem zbog sistema rada, koji nije prilagođen novom sistemu obrazovanja. Tako, danas bečelor diplomci ne mogu lako doći do posla, jer mnoge sistematizacije državnih preduzeća ne prepoznaju tu diplomu.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) trenutno je preko 34 hiljade nezaposlenih osoba. Od toga je visokoškolaca preko 3.500, a onih sa bečelor diplomom nešto više od 1.000.
Prve generacije upisane po novom modelu studija, koji su završili trogodišnje osnovne studije na svom ličnom primjeru osjetili su posljedice neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i tržišta rada, kaže za CIN-CG Andrej Vukčević doskorašnji predsjednik Studentskog parlamentra Univerziteta Crne Gore (SPUCG).
“Sa završenim osnovnim studijama su nedovoljno kvalifikovani za najveći broj poslova, a sa završenim master studijama prekvalifikovani za te iste poslove”, rekao je Vukčević.
Crna Gora je usvojila novi Zakon o visokom obrazovanju 2017. koji podrazumijeva program studija: tri godine osnovnih, dvije godine master i tri godine doktorskih studija.
“Primjenom modela 3+2+3 sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori je usaglašen sa važećim modelom definisanim Bolonjskim procesom i uspostavljenim u Bolonjskoj deklaraciji i Evropskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA)”, navodi se u nacrtu Strategije razvoja visokog obrazovanja 2024-2027 (Strategija).
To znači da na kraju osnovnih trogodišnjih studija, student dobija bečelor diplomu, koja podrazumijeva 180 kredita i stiče VI nivo kvalifikacije, a na kraju dvogodišnjih master programa od 120 kredita, stiču VII-2 nivo kvalifikacije.
U najvećem broju zemalja koje pripadaju Evropskom prostoru obrazovanja dominantan je upravo ovaj model. Međutim, u sistematizaciji crnogorskih preduzeća rijetko je tražen nivo kvalifikacija od 180 kredita, pa se praktično nemoguće zaposliti ako nemate master studije.
Stari sistem obrazovanja je podrazumijevao četiri godine studiranja i 240 kredita, čemu su prilagođene sistematizacije mnogih crnogorskih firmi.
“Studenti su prinuđeni da upisuju master studije kako bi uopšte mogli da konkurišu na tržištu rada, jer je za najveći broj poslova zahtijevana diploma od 240 kredita koju studenti na jedinom državnom univerzitetu, po trenutnom modelu studija, ne mogu steći ni u jednom trenutku”, kažu za CIN-CG iz SPUCG.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) potvrđuju da problem postoji i da će preduzeti mjere da se situacija poboljša, ali ne preciziraju šta će tačno preduzeti.
“Evidentno je da bečelor nivo obrazovanja nije dovoljno prepoznat na našem tržištu rada, posebno kada je u pitanju državna uprava, pa će resorno ministarstvo predložiti niz mjera kako bismo inicirali rješenje ovog problema”, kažu za CIN-CG iz MPNI.
Kako kažu iz tog resora radi se i na izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koji treba dodatno da definiše pitanja iz oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Istraživanje CIN-CG-a, kao i navodi stručnjaka, potvrđuju da je crnogorskim studentima koji imaju bečelor diplome lakše doći do posla u inostranstvu.
Poslodavci rijetko traže bečelor diplome
Ukupan broj slobodnih radnih mjesta koje su poslodavci prijavili ZZZCG-a, od januara do jula 2024. godine, bio je preko 15 000. Od toga za zapošljavanje visokoškolaca je objavljeno preko 4 000 slobodnih radnih mjesta, a od tog broja za one sa bečelor diplomom svega je 126 slobodnih radnih mjesta.
Sistematizacija radnih mjesta i mnogih državnih preduzeća nije usklađena sa novim modelom studiranja. Tako na primjer sistematizacija Radio-televizije Crne Gore (RTCG) iz 2017. godine većinom propisuje radna mjesta za 240 kredita ili četiri godine osnovnih studija koje više ne postoje.
Sistematizacija Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) iz 2020. godine propisuje radna mjesta gdje se u većini slučajeva zahtijeva 240 kredita nivo kvalifikacije za glumce, reditelje, izvršne producente, kostimografe, slikare… Bečelor diploma u CNP-u traži se za koordinatore programa, suflere, dizajnere svjetla i zvuka i druge.
Prema sistematizaciji iz 2022. Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za radna mjesta samostalnog savjetnika I, načelnika, šefa, policijskog službenika nadzora za operativne poslove, samostalnog savjetnika i za poslove analitike i planiranja, inspektora, višeg savjetnika I – šalterskog službenika propisuje 240 kredita.
Prema sistematizaciji Uprave policije (UP) iz 2021. godine za savjetnika direktora, pomoćnika direktora – rukovodioca sektora, načelnik odsjeka, zamjenika načelnika odsjeka, policijskog službenik za poslove izvršenja prinudne naplate i mnoga druga mjesta potreban je takođe stepen veći od bečelor diplome, četvorogodišnje studije, to jest stepen VII-1.
Hotelska grupa Budvanska rivijera (HGBR) prema sistematizaciji iz 2021. propisuje radna mjesta za nivo kvalifikacije VII-1, dakle isto 240 kredita, kao što su: sekretar društva, zamjenik izvršnog direktora.
Sistematizacija Pošte Crne Gore (PCG) iz 2022. godine propisuje većinu radnih mjesta sa univerzitetskom diplomom za VII-1 nivo kvalifikacije, pa se taj stepen traži za rukovodioce razvoja i inovacija, internog revizora, više stručne saradnike za upravljanje projektima, rukovodioce ljudskim resursima i brojne druge.
Međutim, za razliku od nekih drugih državnih sistema PCG je sistematizacijom predvidjela i pozicije za one sa bečelor diplomom, pa oni mogu konkurisati za pozicije koordinatora za razvoj i upravljanje poslovnim procedurama i standardima, stručnog saradnika za upravljanje korporativnim procedurama i standardima i druge.
Sistematizacija Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom (JPMD) je uskladila nivo kvalifikacija sa novim sistemom obrazovanja tako što se za određen broj radnih mjesta predviđa VI ili VII nivo kvalifikacije. U sistematizaciji ovog preduzeća jednako se kvalifikuje bečelor diploma sa nekadašnjim studijama od četiri godine.
“Analiza o najtraženijim zanimanjima je rađena prema redovnim mjesečnim izvještajima Zavoda za zapošljavanje. U ovim stasistikama se nije našao nijedan oglas za osobe koje su završile bečelor studije ili master studije prava, pa se iz toga zaključuje da nije bilo oglasa za slobodna radna mjesta sa nivoom VII-2, niti sa nivoom VI”, kaže za CIN-CG dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Aneta Spaić.
Od 430 oglasa za pravnika koji su raspisani od septembra 2022. do septembra 2023. godine 28 je bilo za specijalistu prava VII-1 nivo, a 402 za pravnika sa 240 kredita, opet VII-1 nivo, ističe Spaić.
“Logično je pretpostaviti da je teško uticati na izmjene sistematizacija, jer poslodavci traže pravnika koji moze polagati i pravosudni ispit, a po važećem Zakonu o pripravnicina u sudovima i državnom tužilaštvu to je i dalje VII-1 nivo” kaže za CIN-CG Spaić.
Za službenike i namještenike, kao i sve zaposlene u državnoj upravi, kada je riječ o visokoobrazovanim kadrovima, stepen stručne spreme kome odgovaraju četvorogodišnje studije, uslov je za zasnivanje radnog odnosa na poziciji koja podrazumijeva akademsko obrazovanje, ističe David Vukićević predsjednik Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG). Objašnjava da se iz tog razloga, današnji studenti često odlučuju na pohađanje master studija, ne vođeni željom za daljim akademskim usavršavanjem u pogledu naučno-istraživačke djelatnosti, koliko s ciljem ostvarivanja formalnih preduslova za rad u javnom sektoru.
“Osoba sa bečelor diplomom može raditi u javnom sektoru, ali na mjestima sistematizovanim za IV stepena stručne spreme, odnosno srednje škole, što svima koji su završili osnovne bečelor studije nije odgovarajuće”, ističe Vukićević.
Za koga su pitanja o tržištu rada?
Prema odgovorima koje je dobio CIN-CG nejasno je ko je nadležan da se bavi ovim problemom i pozicijom svršenih studenata sa bečelor diplomom na tržištu rada.
Iz Ministarstu rada i socijalnog staranja (MRSS) na pitanja u kojoj mjeri su bečelor diplome zastupljene za tržištu rada, kažu da oni nijesu nadležni, već Ministarstvo javne uprave (MJU) ili Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Međutim, iz MJU-a takođe odgovorili da to nisu pitanja za njih, već za MRSS ili za MPNI. U MPNI su svjesni problema, ali još nije dovoljno urađeno da se on riješi.
U Strategiji razvoja visokog obrazovanja 2024-2027 piše da je od početka studija stvoreno nepovjerenje da trogodišnji ciklus može obezbijediti odgovarajuće kompetencije za potrebe tržišta rada. Prethodno četvorogodišnje obrazovanja i njegovo poistovjećivanje sa četvorogodišnjim studijama u novom modelu potisnuli su osnovne studije u drugi plan. Jedna godina za specijalističke studije bila je prihvatljiva i za ponudu i potražnju, a finansiranje iz budžeta pružalo je mogućnost studentima za njihovo nesmetano završavanje.
U predlogu Nacionalne strategije zapošljavanja 2021-2025 predviđeno je unapređenje kvaliteta obrazovanja i usaglašavanja sa potrebama tržišta rada. “Tržište rada odlikuje prostorna i kvalifikaciona neusklađenost pa istovremeno postoji nezaposlenost i nepopunjena tražnja za radnike. To znači da postoji prostor i razlog za poboljšanje djelovanja tržišta rada”, navodi se u predlogu te Strategije.
“Čini se da novi model studija, na osnovu onoga što je pokazalo vrijeme, najviše u pogledu konkurentnosti bečelor diplome na tržištu rada nije ispunio očekivanja, te ne odgovara najvećem broju studenata. Iz ove perspektive, možemo reći kako se ovaj model studija kroz nekoliko posljednjih godina pokazao kao vrlo neadekvatan, nepravedan i neodgovarajući za crnogorsko društvo”, kažu za CIN-CG iz SPUCG-a.
Bečelor studije je trebalo da dobiju na značaju. Ipak, od sprovođenja ovog modela studija nije došlo do adekvatnog vrednovanja trogodišnjih diplome.
“Studenti su na neki način primorani da upišu dvogodišnje master studije koje pored tri semestra ispita podrazumijevaju pisanje odbrane master rada”, kažu iz SPUCG-a.
Mladih starosti od 15 do 29 godina u ukupnom broju registrovanih nezaposlenih lica u maju 2023. godine bio je skoro 20 odsto, piše u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2023. godinu.
Različiti sistemi obrazovanja i u zemljama regiona
Za razliku od našeg tržišta rada, italijanske državne firme podržavaju bečelor diplome za poslove kao što su instruktor administrativnog i računovodstvenog menadžmenta, radnici na informacionoj bezbjednosti, logopedi, menadžeri koji rade na projektima, instruktori informacionih usluga, ekonomsko-finansijski instruktori i mnoge druge pozicije.
“U evropskim državama, dosta pažnje se posvećuje tome da mladi, odmah nakon izlaska iz sistema visokog obrazovanja, dobiju priliku za obavljanje pripravničkog staža, usavršavanje, ponudu za posao ili, ukoliko žele, nastavak obrazovanja”, kažu iz SPUCG.
U zapadnoj Evropi bečelor diploma je u pogledu mogućnosti za zapošljavanje mnogo veće snage, odnosno da su oni mladi, koji su stekli diplomu visokog obrazovanja u iznosu od 180 kredita mnogo konkurentniji na tržištu rada, objašnjava Vukčević.
Ističe da komparativna iskustva pokazuju da su studije u trajanju od tri godine bila dovoljne za sticanje potrebnih znanja i vještina za većinu profesija, i da se mladima omogućavao izlazak na tržište rada veoma rano.
U Hrvatskoj bolonjski sistem je prihvaćen 2007. godine. Područje visokog obrazovanja u Hrvatskoj regulisano je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine.
Hrvatski sistem obrazovanja podrazumijeva preddiplomski studij kojim se stiče bečelor diploma. Postoje i izuzeci, pa tako neki univerzitetski preddiplomski studijski programi, poput studija ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, traju osam semestara i njihovim se završetkom stiče 240 kredita.
Sistem obrazovanja u Srbiji se razlikuje od drugih zemalja. “Osnovne akademske studije imaju od 180 do 240 kredita. Osnovne strukovne studije imaju 180 kredita. Specijalističke strukovne studije imaju najmanje 60 kredita”, navodi se u Zakonu o visokom obrazovanju Srbije. Master strukovne studije imaju najmanje 120 kredita kada je prethodno ostvaren obim prvog stepena akademskih ili strukovnih studija od najmanje 180 kredita.
I u Bosni i Hercegovini je slično, visoko obrazovanje se organizuje u tri ciklusa. Na kraju prvog ciklusa student dobija bečelor diplomu stečenu nakon najmanje tri i najviše četiri godine redovnog studija, koji se vrednuje sa najmanje 180 odnosno 240 kredita. Drugi ciklus vodi do akademskog zvanja master, stečenog nakon završenog dodiplomskog studija, koji traje jednu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60 odnosno 120 kredita, i to tako da u zbiru s prvim ciklusom nosi 30.
I u nekim od ovih zemalja, nije u potpunosti usklađen sistem rada sa refromama u sistemu obrazovanja, posebno nakon prelaska na bolonjska pravila, ali se na usklađivanju, ipak, u većini zemalja u regionu radi intezivnije nego u Crnoj Gori, čiji donosioci odluka tek treba da se uhvate u koštac sa ovim problemom.
Bolonjska deklaracija i bečelor diploma
Bolonjski sistem obrazovanja je nastao tako što su ministri obrazovanja 29 evropskih država u Bolonji 19. juna 1999. potpisali Bolonjsku deklaraciju. Na sljedećim sastancima u Pragu 2001, Berlinu 2003, Bergenu 2005, Londonu 2007. i Levenu 2009. lista članica se proširila tako da danas gotovo sve zemlje Evrope i Rusija učestvuju u ovom procesu.
Pored strukturiranja sistema visokoškolskog obrazovanja, ideja Bolonjske deklaracije je da spoji studente svih evropskih zemalja, da ukloni granice između država i da njeguje zajedništvo među studentima, kolektivnog duha i solidarnosti. Zalaže se za jačanje evropskih univerziteta kako bi mogli da konkurišu prestižnim svjetskim fakultetima.
Jedan od glavnih ciljeva Bolonjske deklaracije je mobilnost studenata, odnosno slobodno kretanje studenata, profesora i naučnih istraživača. Fakultetski radnici bi trebalo da razvijaju znanje o drugim zemljama potpsinicama, a krajnji cilj bio bi integrisanje različitih kultura i negovanje tolerancije.
“Crna Gora participira u Bolonjskom procesu još od 2003. godine, a 2007. godine na Ministarskoj konferenciji održanoj u Londonu, potvrđeno je članstvo i status Crne Gore u tom procesu kao samostalne i međunarodno priznate države. Kroz participiranje u Bolonjskom procesu, Crna Gora potvrđuje i svoje djelovanje u okviru Evropskog prostora visokog obrazovanja (EHEA)” piše na sajtu Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO).
Preko sistema Erasmus i drugih za razmjenu studenata hiljade mladih sa univerziteta iz Crne Gore dobili su priliku da studiraju na nekim od univerziteta po Evropi, što je značajno unaprijedilo njihova znanja.
naslovna foto: elements.envato
