Broj korisnika primanja iz domena socijalne zaštite u poslednje tri godine, od kada je došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, skoro je utrostručen. Naime, prema poslednjim zvaničnim procjenama, neki vid pomoći prima oko 200.000 građana, a 2020. bilo ih je oko 80.000. Iako je broj korisnika pomoći koju daje država rastao od 2020. do 2023.godine, primanja po tom osnovu ostala su na veoma niskom nivou i njihov iznos ne obezbjeđuje ni minimum egzistencije.
Sajt Numbeo je u poslednjoj analizi izračunao da je četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori za život mjesečno potrebno 2.039 eura, ne računajući troškove iznajmljivanja nekretnine. Na drugoj strani, materijalno obezbjeđenje (MOP) za četvoročlanu porodicu sa poslednjim uvećanjem iznosi svega 144,6 eura, što znači da im, prema računici pomenutog sajta, država za 14 mjeseci da koliko im je potrebno za mjesec. Kada su u pitanju samci, tu su procijenjeni troškovi, bez iznajmljivanja nekretnine, oko 582 eura, a država toj kategoriji građana daje socijalnu pomoć od mizernih 84,98 eura.
Odlukom koju je Ministarstvo rada i socijalnog staranja donijelo 3. avgusta predviđeno je da će socijalna pomoć za pojedinca i porodicu sa jednim članom iznositi 84,98 eura (umjesto dosadašnjih 80,23 eura), a za porodicu sa dva člana 102,05 eura (umjesto dosadašnjih 96,35 eura). Socijalna pomoć za tročlanu porodicu iznosiće 122,5 eura (umjesto dosadašnjih 115,65 eura), za četvoročlanu 144,6 (umjesto dosadašnjih 136,52 eura), a za familiju sa pet i više članova 161,37 eura (umjesto dosadašnjih 152,54 eura). Sa ovim iznosima socijalno ugroženi su daleko od dostojanstvene egzistencije, jer, i prema državnoj statistici, za potrošačku korpu treba izdvojiti oko 820 eura, a cijene rastu iz dana u dan.
Iako brojni građani teško žive, u Crnoj Gori se protestuje samo zbog politike, pa se stiče utisak da nikog ne pogađa to što se sa minimalnom platom od 450 eura, ili prosječnom od oko 800, ne može sastaviti početak i kraj mjeseca, a kako mjesec prežive korisnici socijalne pomoći krajnje je nejasno.
Predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević kaže za „Dan“ da se roditelji kada je jedno dijete bolesno ili ima neki problem više okrenu njemu dok se problem ne riješi, a ako bismo Crnu Goru gledali kao jednu porodicu, građane kao djecu, a institucije kao roditelje, dolazimo do zaključka da se donosioci odluka ne okreću ka onima koji imaju najmanje sredstava za život.
– Na drugoj strani, nešto ne vidim da štede na sebi – i dalje su tu na desetine savjetnika, službenih automobila, putovanja ne jenjavaju, službene kartice se nemilice troše… Naša država ima višedecenijsko naslijeđeno siromaštvo koje se prenosi iz generacije na generaciju. Ova ozbiljna pojava nije bila alarm da se napravi strategija za borbu protiv siromaštva, da se politika zapošljavanja, obrazovanja, stambene gradnje i kreditiranja podredi onima kojima je najurgentnije potrebna pomoć. Ni uvođenje minimalne zarade, što je socijalna kategorija, nije se odrazilo na socijalnu politiku. Primanja MOP-a su simbolično porasla, kao uostalom i ostala socijalna davanja. O onima koji su više godina nezaposleni uopšte se ne vodi računa, stari i bolesni su ostavljeni sebi, gladna djeca nisu predmet interesovanja. Uzdaj se u se i u svoje kljuse, govore mi ljudi ovih dana, od države vajde nema – kazala je Medojević.
Ona smatra da kreatori i donosioci javnih politika i dalje ostaju gluvi i nezainteresovani za one koji bez podrške sistema ne mogu dostojanstveno preživjeti.
– Stopa siromaštva djece u Crnoj Gori je za 10 procentnih poena viša od stope siromaštva djece u EU. Naš penzioner ima mogućnost tek da ode do mesare ili apoteke (ne i da kupi sve što mu je potrebno), ali ne i da putuje, da ode u banju, kao što rade vremešni ljudi u EU. Naši socijalno ugroženi građani nemaju ni izdaleka ono što imaju građani EU koji su u sličnoj poziciji. Stan, hrana, režijski troškovi, dječiji dodaci koji prate potrebe djece i besplatno školovanje u pravom smislu riječi predstavljaju standard socijalne zaštite ugroženih građana u EU. Socijalni stan, socijalna penzija, socijalna samoposluga, besplatno školovanje do sticanja prvog zvanja za djecu iz socijalno ugroženih kategorija, duža pozitivna lista lijekova (barem za stare i socijalno ugrožene) i dalje je samo predlog Banke hrane na koji ne odgovaraju mnoge vlade, a bilo ih je dosta od 2010. godine, kada su naši predlozi počeli da stižu – istakla je Medojević.
Skuplje nego u EU, a imamo manje plate
Medojević kaže da je opravdano postaviti pitanje kako preživjeti u Crnoj Gori kada su nam cijene više nego u EU, iako oni imaju veća primanja. Ističe da se država kod nas ne bavi pitanjima kao što su kako platiti stanarine koje su u fazi eksplozije, spremiti ogrev za zimu, školovati djecu, kupiti lijekove…
– Time su se bavili tokom izborne kampanje, a sada te teme nema na dnevnom redu. Ne čusmo ni u vrijeme korona krize, a ni sada, kada je rat u Ukrajini, zbog kojeg su mnoge država EU u recesiji, da se otvara neki novi servis, da se traže mehanizmi koji bi zaštitili minimum ljudskog dostojanstva. Smanjenje socijalnih razlika i siromaštvo koje je prisutno i među zaposlenima morali bi zaokupiti kreatore socijalne politike buduće vlade, ali i čitavu sadašnju izvršnu vlast, jer šta je preče od gladnog djeteta, bolesnog čovjeka, starog lica? Ni 42. ni 43. Vlada Crne Gore nijesu implementirale nijednu mjeru kojom bi se ciljano smanjivalo siromaštvo – ukazala je Medojević
MOP jedino pravo socijalno davanje
Naša sagovornica naglašava da je materijalno obezbjeđenje porodice ostala jedina nadoknada iz ogromnog socijalnog budžeta kojom se tretira siromaštvo, a sve ostale koje su usvajane (dječiji dodatak, besplatni udžbenici, nadoknada za majke…) nisu imale značajan efekat na smanjenje siromaštva.
– Izražene socijalne razlike među djecom nisu se smanjile, zapošljavanje nije dostupno svima, broj nezaposlenih se ne smanjuje zapošljavanjem na sigurna radna mjesta, već odustajanjem od prijavljivanja na Zavod za zapošljavanje. Povećanje zarada najviše se odrazilo na zaposlene u državnoj administraciji, čiji se broj konstantno uvećava, a koji ne proizvode novu vrijednost – istakla je Medojević.
