Tema večerašnje emisije „Argumenti“ na Prvom kanalu Televizije Crne Gore je „20 godina od obnove nezavisnosti“. Rade Bojović, koordinator Građanske inicijative 21. maj, kazao je da je Crna Gora nakon referenduma napravila određene pomake, ali da su unutrašnji odnosi daleko od onoga što se željelo postići. Predrag Popović, nekadašnji predsjednik Narodne stranke, ocijenio je da je Crna Gora i dalje podijeljena, te da konflikt nastao 2006. godine traje i danas. Poručio je da je propuštena šansa za pomirenj, kao i da se pobjednici referenduma nijesu osvrtali na drugu polovinu države.
Rade Bojović, koordinator Građanske inicijative 21. maj, kazao je da su tekovine 21. maja manjim dijelom ostvarene, a većim nijesu.
On je u emisiji „Argumenti“ kazao da su nesporni pomaci napravljeni u spoljnopolitičkoj orijentaciji, jer je tada, kako je podsjetio, kampanja za nezavisnost vođena sa željom da Crna Gora postane članica NATO-a i Evropske unije, te da su u tom pogledu poslereferendumske vlasti ostvarile nesporne iskorake.
Podsjetio je da je zemlja u međuvremenu postala članica NATO-a, a da je sada na korak do članstva u Evropskoj uniji. Međutim, kako je istakao, što se tiče unutrašnje politike i odnosa, Crna Gora je daleko od onoga što su željeli oni koji su vodili kampanju za nezavisnu Crnu Goru.
„Tu prije svega mislim na unutrašnje političke odnose, socijalne, ekonomske i kulturne prilike, kao i na nešto što se zove prosperitet države i društva u cjelini. U tom pogledu Crna Gora je još daleko od željene Crne Gore, ali nema dileme da je to bila, u datom momentu i u istorijskom smislu, najbolja moguća odluka. Alternativa tome mogla je da bude samo, rekao bih, mnogo gore političko, socijalno i ekonomsko stanje. Nemam dilemu da su građani tada donijeli jednu državničku odluku“, rekao je Bojović.
Prema njegovim riječima, 21. maja 2006. godine donesena je odluka koja je pružila šansu građanima da grade bolju budućnost i da shvate da to ne zavisi samo od, kako je naveo, „manje-više kompromitovanih, diskreditovanih i nazadnih političkih partija“, već da će zavisiti i od njih samih.
„A to traži participaciju i učešće, bunt, revolt i kritičko mišljenje. Građani još nijesu dobacili dotle. Mislim da je Crna Gora još uvijek neostvarena šansa za sve građane Crne Gore“, kazao je Bojović.
„Propuštena šansa da se Crna Gora pomiri i da se približimo jedni drugima“
Predrag Popović, nekadašnji predsjednik Narodne stranke, kazao je da je bio manji pesimista 2006. godine u odnosu na ono što danas imamo.
On je podsjetio na to što se dešavalo na samom referendumu, o čemu je napravljena Bijela knjiga, zbornik dokumenata – ne opisa stanja, već dokumenata o tome šta se zbilo tog dana.
Činjenica je, kako je naveo, da je nakon toga Blok za zajedničku državu prihvatio rezultate takvi kakvi jesu.
„Kad kažem prihvatio, ne mislim da smo bili saglasni sa time da li su oni bili odraz slobodne volje građana ili ne, ali je činjenica da smo izašli na izbore, da smo verifikovali odluku post festum izlaskom na same izbore i učešćem u kreiranju novog Ustava Crne Gore. Tada je propuštena glavna i velika šansa da se Crna Gora, ako ne pomiri, a ono makar približi jedne drugima“, rekao je Popović.
Prema njegovom mišljenju, tada je trebalo napraviti nekoliko stvari koje nijesu bile teške kao kompromis.
„Pobjednici su tada pokazali svoju silobatnost, nijesu se osvrtali na drugu polovinu Crne Gore, zaboravljajući da u toj drugoj polovini nijesu bili neprijatelji Crne Gore. Nijesmo mi bili protiv Crne Gore i borili se protiv nje, pa da je ona 2006. godine referendumom nastala, kao što se sada govori“, rekao je Popović.
On je kazao da istorija nije počela 2006. godine. Crna Gora je bila nezavisna i stotinu godina prije toga, pa je živjela u raznim državnim kompozicijama, odnosno složenijim državnim zajednicama, da bi pred sam referendum bila u zajednici koja je suštinski bila konfederacija.
„Dakle, ona je imala i te državne prerogative i dok je bila u tim zajednicama. Ona je promijenila državnopravni status postavši nezavisna, odnosno samostalna. Ali svi smo mi ostali u Crnoj Gori. Naš moto tokom cijele kampanje bio je: ‘Crna Gora nije na prodaju’. Problem je nastao onog trenutka kada su pobjednici umislili da pobjedom na referendumu mogu da mijenjaju i genetski kod Crne Gore, da mijenjaju ono što je istorijski zasnovano na činjenicama i ono što se desilo u Crnoj Gori. I tu je nastao konflikt koji traje i danas“, kazao je Popović.
On je podsjetio da smo imali vlast, odnosno partiju, koja je 15 godina ignorisala sve pred sobom, misleći da može da radi šta joj padne na pamet, iako se ta partija i ista ta vlast 15 godina prije referenduma zalagala za drugi koncept.
„Posljedica takve rogobatnosti u takvom nastupu je da mi i danas imamo podijeljenu Crnu Goru. Srećom, i to velikom zaslugom bloka čiji sam bio jedan od čelnika da se referendum se nije završio nekim građanskim sukobom. I umjesto da se ta činjenica kod pobjednika uzela kao jedan signal da bi trebalo sjesti i ragovarati sa nama. Pokušati da se sođe do kompromisa koji će valjati i njima i nama, Crnoj Gori, prije svega. Oni su umsili da je sada prilika da urade šta god da zamisle. To su i probali ,2020. godine su izgubili vlast i nikada se više neće vratiti. Ali, je Crna Gora ostala zarobljena u podjelama u kojima je bila i 2006. godine. I to je ključni problem“, rekao je Popović.
Rade Bojović, koordinator Građanske inicijative 21. maj, kazao je da je danas najmanje važno ko je tada bio za DA ili NE, te da je državno pitanje neupitno.
„Danas, kada kažem da je državno pitanje neupitno, imajte u vidu da ubjedljiva većina građana, više od dvije trećine, što pokazuju istraživanja javnog mnjenja i ukupno raspoloženje, podržava crnogorsku nezavisnost. To pokazuju i akteri aktuelne vlasti. Najveći dio aktera aktuelne vlasti su oni koji ne samo da ne spore crnogorsko državno pitanje, nego prosto crnogorska nezavisnost ima jednu ubjedljivu podršku. Besmisleno je više raspravljati o tome da li Crna Gora može da opstane kao suverena ili nesuverena država, da li to neko dovodi u pitanje ili ne. I kada bi se dovodilo u pitanje, bilo bi osuđeno na neuspjeh“, kazao je Bojović.
Prema njegovim riječima, ovdje se radi o tome kako integrisati crnogorsko društvo, kako državu učiniti prosperitetnom, kako što prije postati članica Evropske unije i kako besmislene nacionalističke, etničke i identitetske podjele gurnuti u drugi plan.
„Mislim da samo ona politika koja bi se fokusirala na izgradnju građanskog društva, građanske države, neupitne demokratije, ekonomske politike i integracije sa zapadnim političkim faktorima može donijeti napredak. Sve drugo, vađenje kostura iz ormara devedesetih godina, samo Crnu Goru vrti u krug i onemogućava da se forsiraju, grade i podstiču one teme koje se tiču životnog interesa građana“, kazao je Bojović.
Foto: RTCG
