Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika. U biračkom spisku Crne Gore u junu 2023. godine bilo je 542.500 hiljada birača, dok ih trenutno ima oko 550.000. Ako od ukupnog broja stanovnika oduzmemo broj stranaca, kojih je 93 hiljade, kako je to „Danu“ zvanično saopšteno iz MUP-a, dolazimo do zaključka da je u Crnoj Gori više birača nego građana. Naime, ako Crna Gora ima 633.158 stanovnika i od tog broja oduzmemo broj stranaca, kao i maloljetnih lica, dolazi se do zaključka da u biračkom spisku može biti maksimalno 470 hiljada birača, što znači da ostatak od osamdesetak hiljada čine duplo upisani birači.
Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika ključni je dokaz da birački spisak nije tačan niti ažuriran, o čemu se govorilo još u vremenu kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista. Očekivalo se da će nakon 30. avgusta 2020. jedan od prvih zadataka nove vlasti biti sređivanje biračkog spiska. Međutim, to se do danas nije dogodilo.
Politikolog Vladimir Pavićević kaže da bi bilo racionalno da se pitanje odnosa broja birača i broja stanovnika u Crnoj Gori postavi u kontekst šire teme o transformaciji izbornog zakonodavstva.
– Još i prije 30. avgusta govorilo se o tome i bio bi red da ovaj skupštinski saziv pokrene suštinski dijalog o promjenama svih onih zakona koji su u vezi sa izbornim procesom – kazao je Pavićević za „Dan“.
On podsjeća da su parlamentarni izbori održani prije pola godine, te da je novi termin za redovne parlamentarne izbore za tri i po godine, što je dovoljno vremena da se pokrene i zaokruži puna transformacija izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori.
– Kada bismo to uradili, riješili bismo i pitanje odnosa broja birača i stanovnika i sva druga pitanja koja duže vrijeme bacaju jednu sjenku na izbore. Finalni cilj treba da budu stoprocentni fer izbori. Da bismo to i imali, bilo bi dobro da profunkcioniše onaj skupštinski odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i da se svi pojedinačni problemi koje imamo oko izbora riješe u paketu i da sledeći izbori budu organizovani bez ijedne mrlje – istakao je Pavićević.
I direktorica nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović smatra da je nesređen birački spisak problem sa kojim se Crna Gora suočava već duži niz godina, kao i sa raznim drugim oblicima izborne korupcije.
Nju informacija da imamo više birača nego stanovnika nimalo ne čudi.
– To je ona poznata priča da se živi vani, a onda se dođe kada je izborni dan da se glasa u Crnoj Gori i odlučuje o sudbini nas koji inače ovdje živimo – rekla je Mrdović za „Dan“.
Ona ističe da je to samo jedna dimenzija priče.
– U biračkom spisku ima dosta fantoma. Mi do danas nemamo odgovor da li je i na koji način birački spisak prečišćen. Preko tih fantoma se glasa na različite načine, ili se prosto dovode ljudi iz inostranstva da zaokruže odgovarajuću političku opciju – kazala je Mrdović.
Mrdović: Dva oblika izborne korupcije
Ines Mrdović ističe da su fantomski birači samo jedan oblik izborne korupcije.
– Drugi, vrlo bitan segment kojem smo godinama svjedočili jesu izborna potkupljivanja na različite načine, ne samo kroz davanje novca iz državnog trezora, već, u najvećem dijelu, kroz izborna zapošljavanja, gdje je ova zemlja, rekla bih, dotakla dno. Tu se otvoreno ljudi zapošljavaju partijski radi dobijanja glasa na izborima, kazala je Mrdović.
Foto: Ilustracija/Dan
