Penzioner iz Nikšića Strahinja Krivokapić (87) osamnaest godina pokušava da ostvari pravo na obeštećenje za oduzeto zemljište, za koje je najprije trebalo da dobije iznos od 63.735,92 eura, koji je nakon promjena zakona i novih odluka nadležnih organa smanjen na 9.573,40 eura. Međutim, do danas nije dobio ni cent po tom osnovu.
Crna Gora je u martu 2004. godine usvojila Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Ovaj zakon je revidiran 2007. godine, a 2008. su formirane opštinske komisije za restituciju.
Krivokapić je 2005. godine uputio zahtjev Komisiji za povraćaj i obeštećenje za oduzeto i izgrađeno građevinsko zemljište za potrebe nikšićke Željezare, koji je u prvostepenom rješenju u aprilu 2007. godine odobren u iznosu obeštećenja od 63.735,92 eura. Mjesec dana kasnije, tadašnji zamjenik vrhovnog državnog tužioca (VDT) izjavljuje žalbu protiv rješenja „navodeći propuste vještaka u pogledu bodovanja komunalne opremljenosti zemljišta, sa predlogom da Ministarstvo finansija usvoji žalbu, poništi rješenje i predmet vrati prvostepenom organu na ponovni postupak“.
– Pripremni radovi za podizanje naselja za potrebe Željezare počeli su u februaru 1951. godine, kada je na tom području bilo vode, struje i puta, što je vještak potvrdio na javnoj raspravi, na kojoj je bio i predstavnik državnog tužioca, a dokaz za to je stranica monografije Željezare pod naslovom „Izgradnja“. Na osnovu toga sam predložio odbacivanje žalbe – kazao je Krivokapić za „Dan“.
Godinu kasnije, Komisija za žalbe je na osnovu žalbe tadašnjeg zamjenika VDT-a poništila rješenje i predmet vratila na ponovni postupak Ministarstvu finansija, odnosno Komisiji za povraćaj i obeštećenje u Podgorici, koja je 2009. godine pozvala Krivokapića na usmenu raspravu, na koju se nisu odazvali ni predstavnici Fonda za obeštećenje ni VDT-a.
– Tada sam ukazao na zakonske nepravilnosti. Prvostepena komisija u Nikšiću, po Zakonu o povraćaju imovinskih prava i obeštećenja, trebalo je u roku od 30 dana da me obavijesti o davanju izjave, što nije učinila. Izjava se daje u roku od 90 dana, a u mom slučaju to se desilo poslije više od godinu – kaže Krivokapić.
Sva prvostepena rješenja građana od 2005. do 2007. godine donijeta su po istim kriterijumima i postala su pravosnažna i izvršna, ističe naš sagovornik, koji smatra da mu je nanijeta šteta jer su sva prethodna rješenja građana koja su se pretežno odnosila na velike novčane iznose, zbog nepodnošenja žalbe od strane tužioca zbog istih elemenata, omogućila pojedincima ostvarivanje enormne materijalne koristi.
– Da se sprovodio „akt ćutanja administracije“ govori i činjenica da je žalba tužioca uz moj odgovor na žalbu bila upućena Ministarstvu finansija i, umjesto roka rješavanja od 30 dana, čekala je 13 mjeseci, a u međuvremenu je usvojena izmjena zakona koja je posljedično izazvala opstrukciju postupaka – rekao je Krivokapić.
On je 2010. godine podnio krivičnu prijavu protiv više osoba zbog štete za koju tvrdi da mu je nanijeta, a u vezi sa obeštećenjem za oduzetu imovinu.
– Osnovno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu, sa obrazloženjem da u radnjama nema elemenata krivičnog djela. Tada sam Osnovnom sudu podnio zahtjev za sprovođenje istrage, na šta sam dobio odgovor da sam zahtjev podnio za N.N. lica, iako sam naveo njihova imena, da bi 2012. godine zahtjev bio odbačen zbog nenavedenih pravnih kvalifikacija krivičnog djela. Potom sam podnio žalbu, koja je odbijena kao neosnovana. Onda sam 2018. godine Komisiji za povraćaj i obeštećenje uputio urgenciju za donošenje rješenja kako bih ostvario svoja prava, na šta je odgovor bio da spisi nisu vraćeni od strane Vrhovnog državnog tužilaštva punih sedam i po godina – ukazuje Krivokapić.
On je 2018. godine od Komisije za povraćaj i obeštećenje tražio i dobio rješenje iz 2009, koje mu te godine nije bilo dostavljeno, a u njemu piše da je nakon poništavanja predmeta na ponovni postupak donijeto novo rješenje kojim mu se odobrava obeštećenje u novom iznosu od 9.573,40 eura.
Iste godine, Krivokapić je podnio žalbu, ali ju je nadležna komisija odbila. Tada se obratio Upravnom sudu, podnoseći tužbu protiv Komisije za žalbe, tražeći da se analiziraju njihovi postupci zbog odbijanja žalbe, nakon čega je 2020. godine Vrhovnom sudu uputio zahtjev za vanredno preispitivanje presude Upravnog suda, koji je odbijen kao neblagovremen.
– Podnio sam ustavnu žalbu Ustavnom sudu, sa kojom sam poslao dokumentaciju od 2009. godine. Tražio sam da se preispitaju postupci navedenih institucija. I ona je odbijena, sa odgovorom da navodim hronologiju vođenja predmetnog postupka. Obraćao sam se i generalnoj sekretarki Ustavnog suda, kao i vijeću tog suda, kako bih lično prisustvovao razmatranju moje žalbe, ali sam ove godine od predsjednika tog suda Budimira Šćepanovića dobio odgovor da je moj postupak okončan – kazao je Krivokapić.
Ne zna gdje više da traži pravdu
Krivokapić je u februaru ove godine Specijalnom državnom tužilaštvu podnio krivične prijave protiv bivših VDT-a Vesne Medenice, Ranke Čarapić i Ivice Stankovića zbog sumnje u zloupotrebe službenog položaja zbog opstrukcije postupaka koje je vodio pred državnim i pravosudnim organima.
Prijava je odbačena, uz obrazloženje da nema osnovane sumnje za izvršenje krivičnih djela, a Krivokapić se pita gdje da traži pravdu i kome da se obrati za rješavanje ovog slučaja.
foto:Dan
