Doktor ekonomskih nauka Zarija Pejović u intervjuu za „Dan“ poručuje da u Crnoj Gori moramo graditi ekonomiju znanja i izboriti se sa kriminalnom i korupcijom, te da će tada i tema o lažnim diploma doći na svoje mjesto. Navodi i da falsifikovanoj ekonomiji odgovaraju i falsifikovane diplome. Pejović je rezervisan kada je u pitanju sprovođenje programa „Evropa sad dva“ i očekuje da će vlada Milojka Spajića voditi proevropsku politiku.
• Kako komentarišete sveukupnu ekonomsko-socijalnu situaciju u Crnoj Gori i koje ključne probleme uočavate u tim oblastima?
– Nakon sprovođena prve faze programa „Evropa sad“ došlo je do izvjesnog povećanja životnog standarda građana. Na drugoj strani, imamo dosta visoku inflaciju koja je znatno derogirala te efekte uvećanja zarada kroz sprovođenje programa „Evropa sad“. U Crnoj Gori je nažalost i dalje prisutno siromaštvo sa kojim se treba boriti, zatim imamo neuravnotežen regionalni razvoj – sjever Crne Gore znatno zaostaje. Tako da je pred ovom vladom puno izazova. Imamo i visok javni dug, pa će evropska Centralna banka podizati kamatne stope i to će izazvati skuplje refinansiranje javnoj duga. Pored toga, imamo prevelike cijene nekretnina. Malo nam se ekonomija pregrijala. Moraće da se racionališe sa javnom potrošnjom, prije svega zbog javnog duga. Kada se u Crnoj Gori desi recesija siromaštvo se znatno poveća jer u državi imamo jednu elitu bogatih, a, na drugoj strani, imamo ljude koji žive „srednji standard“, a koji su u značajnom riziku od siromaštva.
Nadam se da će nova vlada imati sreće u refinansiranju javnog duga, ali da će voditi odgovorne javne finansije i da će podsticati dalji razvoj ekonomije i preduzetništva, jer se previše ljudi u javnom sektoru poslednjih godina zaposlilo.
• Je li realan i može li se u Crnoj Gori sprovesti program „Evropa sad dva“?
– U ekonomiji je bitno da imate produktivnost, da proizvodi koji se proizvode u Crnoj Gori imaju prođu na tržištu i da imamo solidne sindikate koji će pomoći da radnici dobiju pravednu redistribuciju. Već sam iznio rezerve za program „Evropa sad dva“. Rezervisan sam zbog toga jer postoji mogućnost velikog budžetskog deficita i Vlada bi trebalo dobro da odmjeri prije nego u tako nešto uđe. Deficit će teško biti finansirati novim zaduživanjima zbog toga što smo dobili već instrukcije od Svjetske banke da smanjujemo javni dug. S druge strane, biće nepovoljniji uslovi finansiranja, država se u aprilu zadužila skuplje. Mora država da vodi računa da javni dug više ne uvećava. Lično bih želio da imamo neke programe podrške preduzetništvu kroz grantove, da podržimo poljoprivredne proizvođače, da podržimo privatni sektor i naše firme koji imaju izvozni potencijal i da na taj način uvećavamo društveni bruto proizvod, pa ćemo tako uvećati i ekonomsku bazu. Vlada će morati da vodi promišljenu politiku i da bude restriktivna sa obećanjima, a, na drugoj strani, da nas pozitivno iznenadi sa rezultatima.
• Politička zapošljavanja ni dalje nijesu iskorijenjena, kako gledate na to?
– Sada postaje atraktivno raditi u javnom sektoru jer imate solidnu platu. Pitanje je da li ste vi svojim radom potrebni instituciji. Stvara se pritisak i vrši se jedna takozvana korporativizacija države. To je nedopustivo i to nam neće donijeti dobra. Političari treba da pokažu kapacitete da na važna mjesta dovode najbolje ljude sa iskustvom, umjesto partijskih vojnika. Stvara se jedan nezdravi društveni ambijent u kojem su ljudi sa kapacitetima u pozadini jer je politika postala nešto što nije primjereno ozbiljnim ljudima. Postala je polje diletantizma i raznovrsnih optužbi i tako naš politički sistem ne proizvodi najbolje kadrove i najbolje politike. I sam izborni sistem nam je takav, vi imate lidere partija koji crtaju sastav parlamenta, umjesto da građani biraju direktno poslanike. Puno je stvari koje bi trebalo mijenjati.
• Koliko su lažne diplome problem u javnom sektoru?
– Ponekad se pitam, koliko je crnogorska ekonomija perionica novca? Takvoj ekonomiji nikakvo znanje ne treba. Falsifikovanoj ekonomiji odgovaraju i falsifikovane diplome. Koliko smo mi izgradili ekonomiju? U Crnoj Gori šta god se uradi ne postiji adekvatan fidbek. Lijepo bi bilo da imamo kulturu dijaloga – kritike. Ministarstvo obrazovanja će morati da poradi i da postavi neke standarde. Crna Gora ima dobre resurse, a tako imamo puno siromaštva. Moramo se truditi da gradimo ekonomiju znanja, da se obračunamo sa kriminalom i korupcijom, pa će i ova tema oko lažnih diploma doći na svoje mjesto.
Pola stanovnika živi u Podgorici
• Vlada Milojka Spajića je treća od 2020. godine. Radi se o prilično glomaznoj izvršnoj vlasti sa velikim brojem ministarskih i potpredsjedničkih mjesta. Kakva su vaša očekivanja od nove izvršne vlasti?
– Očekujem od Spajića da vodi prije svega proevropsku politiku, da Crnu Goru približi EU. Ne znam, tu sam skeptičan, ali nadam se da će ostati na evropskom kursu. Skeptičan sam jer su u vlast ušle neke partije koje ne mogu nazvati evroatlantski orijentisanim i to stvara veliko podozrenje kod naših evroatlantskih partnera. Treba uraditi nešto na sjeveru Crne Gore, nastaviti projekat autoputa, poboljšati željeznicu, da se privuku investicije na sjeveru… Ovaj popis će da pokaže da je sjever znatno demografski opao, da su opali poljoprivredni potencijali. Pokazaće se da pola države živi u Podgorici i da je bila velika migracija stanovništva, što je poraz za migracione politike jer su resursi Crne Gore – šume, voda, minerali i rude, smješetni upravo na sjeveru države. I to je pokazatelj loših politika.
Nezaposlenost hronično prati privredu
• U javnoj upravi je veliki broj zaposlenih, dok je nezaposlenih u državi skoro 40.000. Kako se izboriti sa tim hroničnim problemima?
– Nezaposlenost je veliki problem koji hronično prati crnogorsku privredu. Borba protiv siromaštva je najbolja borba protiv nezaposlenosti. Nažalost, tu postoji i kategorija dugoročno nezaposlenih ljudi i treba otvarati nova radna mjesta kroz privlačenje stranih investicija, treba da se uključi ekonomska diplomatija. Problemom siromaštva ne bavimo se dovoljno. Crnogorska inteligencija posmatra Crnu Goru od Bloka pet od Udruženja likovnih umjetnika, ali ne posmatra je u širem kontekstu, osobito sjever države gdje je siromaštvo jako izraženo.
Foto: Screenshot/DAN
