Mladi su refleksija prvo svojih porodica, svojih škola i na kraju društva u cjelini. Očigledno je da smo u velikom problemu, ali globalno, odnosno da svaka od te tri karike, međusobno povezane, su u ogromnom defektu, kazao je u razgovoru za portal Dnevno predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Srđan Pavićević, komentarišući incident u Baru kada je grupa mladića pretukla dva maloljetna atletičara iz Sarajeva.
Pavićević navodi da violentnost crnogorskog društva ima razne uzroke i da o tome treba stalno pričati i stalno uticati na te stvari.
„Nasilje djeluje, kao da je u porastu, ali ja se plašim da je to samo jasnija percepcija, nastala na izoštrenom fokusu javnosti, probuđenom slobodom govora, koji je nastao, valjda, kao rezultat prirodne sociološke evolucije. Svaka statistika nasilja je zabrinjavajuća. Ne može postojati društveno prihvatljiva stopa nasilja“, smatra Pavićević.
„Naše viteštvo i hrabrost u odbrani i samoodbrani, je interpretacijom loših đaka dobilo obrise siledžijstva i nasilja“
Violentnost pojedinca, kolektiva i društva je, kako kaže, brižno stvaran stereotip kroz veoma dug vremenski period.
„Čak i naša percepcija nas kao naroda vremenom je izokrenuta u svoju suprotnost. Naše viteštvo i hrabrost u odbrani i samoodbrani, je interpretacijom loših đaka dobilo obrise siledžijstva i nasilja. Ciljevi tih epoha i njihova uzvišenost su se zapleli i pogubili u sjenci agresivnosti i silnosti, koja sigurno nije bila sama sebi cilj. Ali određeni loši đaci, od kojih su postali još gori nastavnici, nisu u stanju da to prepoznaju, definišu i u svojoj plemenitosti ga prenesu na mlade generacije“, kazao je Pavićević.
Ističe da porodice u velikom procentu, još gaje elemente mačizma i seksizma, koji bi trebalo da su bar već pola vijeka prevaziđene sociološke kategorije.
„Strpljenje, ljubav, nadzor, vaspitanje… su ogromni i zahtjevni resursi, koje država mora da privileguje i njeguje. Obrazovanje i kultura, su dvije marginalizovane sfere života i postojanja jednog društva, znate gdje? – Upravo u nevaspitanim i nekulturnim državama“, istakao je poslanik CIVIS-a.
Pavićević upozorava da je stvar jednostavna – nasilja ima, ili ga nema, a „treba da ga nema“.
„Događaj u Baru, nažalost nije samo epizoda nasilja. To je i ekspresija veoma niskog homofobičnog kulturološkog nivoa. Apsolutna afirmacija prostakluka, provincijalizma i nevaspitanja“, poručuje Pavićević.
Prema njegovim riječima, ovo je tema kojom sistematično mora da se bavi cijelo društvo.
„Odbor, kojim ja predsjedavam, sigurno neće pobjeći od ove teme, kao što nije ni od jedne do sada, ali pitanje je koliko formalno može biti realizovan sa aktuelnim statusom Skupštine sada. Ovo je tema kojom sistematično mora da se bavi cijelo društvo i da pri tome ne bježi od odgovornosti“, zaključio je Pavićević.
Mugoša: Vršnjačko nasilje ozbiljan sistemski izazov, a očigledno da sistem nema odgovarajući odgovor
Zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i poslanik SD-a Boris Mugoša naveo je u razgovoru za naš portal da su razmjere vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori zabrinjavajuće, jer „svjedočimo sve češćim primjerima nasilničkog ponašanja, maloljetničkog prestupništva i delikvencije“.
„Ono što posebno zabrinjava je činjenica da ovo predstavlja ozbiljan sistemski izazov a da očigledno sistem nema odgovarajući odgovor. Kada je u pitanju dešavanje u Baru, najoštrije sam istog dana osudio napad na mlade sportiste iz BiH, istakao očekivanje da će nadležni organi adekvatno sankcionisati napadače i pozvao na jasnu, konkretnu i sveobuhvatnu reakciju svih nadležnih segmenata sistema“, kazao je Mugoša.
Veoma je važno, kako kaže, da se dođe i do motiva ovog nasilničkog ponašanja, jer će i to biti jedan od pokazatelja društvenih anomalija kojima moramo mnogo ozbiljnije da se pozabavimo.
„Ne možemo i ne smijemo da žmurimo pred signalima koji nam dolaze od omladine, jer oni u značajnoj mjeri oslikavaju društvenu realnost i upozoravaju na moguće dugoročne posljedice po stabilnost društvene zajednice“, istakao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, sve ovo što se dešava ukazuje da je posljednji alarm za brojne segmente sistema, čija je obaveza da kroz sinhronizovano djelovanje daju učinkovit odgovor na problematiku sve izraženijeg nasilničkog ponašanja kod maloljetnika.
„Tu mislim i na resor obrazovanja, socijalnog staranja, zdravstva, policije, tužilaštva, sudstva i dr. Definitivno, dosadašnji odgovor institucija sistema nije adekvatan ni kada je u pitanju edukacija i prevencija koja je ključna, ali i kada se radi o represiji, odnosno ‘blagom’ kažnjavanju gdje ima nesvrsishodnog postupanja posebno u slučaju povratnika. Naravno, uloga porodice je ključna jer se i tu usvajaju matrice ponašanja ili se nažalost relativizuju očigledna devijantna ponašanja djece. Zato je ovaj izazov kompleksan i zahtijeva sveobuhvatnu akciju i reakciju svih navedenih segmenata društva“, kazao je Mugoša.
„Javnim prostorom dominira nekultura, to utiče i na omladinu“
Naš sagovornik navodi da se mora posvetiti mnogo veća pažnja navedenim suštinskim izazovima našeg društva.
„Na to godinama ukazujem i upozoravam. Prije dvije godine sam javno postavio pitanje zašto ne zasijeda Tim za suzbijanje vršnjačkog nasilja koji je formiran pri nadležnom ministarstvu i zašto ne funkcioniše linija za prijavu vršnjačkog nasilja. Zatim sam i inicirao saslušanje nadležnih u Skupštini na temu vršnjačkog nasilja i generalno problematike mentalnog zdravlja. Više puta sam javno apelovao da je potrebno mnogo više pažnje posvetiti ovim izazovima, odnosno društveno-političkom ambijentu koji uzrokuje razne društvene anomalije.
Govorio sam i o neadekvatnoj realizaciji Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u vaspitno-obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori, o zaštitarima-asistentima u sprečavanju nasilja i vandalizma koji su shodno navedenom Programu trebalo da budu zaposleni u određenim školama koje imaju najviše problema i dr. Često sam u Parlamentu apelovao i na kolege da vode računa na koji način diskutuju, da afrimišemo kulturu dijaloga a ne nekulturu vrijeđanja jer građani ne tako rijetko prihvataju modele ponašanja poslanika“, navodi Mugoša.
Ističe da, nažalost, površnost, nekultura, razna etiketiranja i sl. dominiraju javnim prostorom.
„Sve to utiče i na ponašanje omladine. U cijeloj priči, veoma je važna i uloga medija kako sa aspekta potrebe konstantnog aktuelizovanja problematike nasilničkog ponašanja, tako i kvaliteta programskog sadržaja koji takođe utiče na formiranje obrazaca ponašanja u društvu“, zaključio je Mugoša.
Ministarstvo prosvjete ukinulo je juče oznaku „interno“ sa Završnog izvještaja o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.
„Za dvije godine u crnogorskim osnovnim i srednjim školama evidentirano je više od 350 slučajeva nasilja“, navodi se u dokumentu sa kojeg je Ministarstvo prosvjete skinulo stepen tajnosti. U istom periodu evidentirano je i 30 slučajeva vandalizma u školama.
Zabilježen je 191 slučaj nasilja u osnovnim školama i 97 u srednjim u školskoj 2019/2020. godini. U školskoj 2020/2021. evidentirano je 47 slučajeva nasilja u osnovnim školama i 21 slučaj nasilja u srednjim školama i to vršnjačkog nasilja 35 slučajeva u osnovnim školama, a u srednjim 14.
Kako se navodi, školske 2019/2020. godine evidentirano je 28 slučaja vandalizma u osnovnim srednjim školama, dok su školske 2020/2021. godine evidentirana samo dva slučaja vandalizma u osnovnim školama.
Izvor, foto: Dnevno
