Univerzitet Crne Gore predložio je da se kroz izradu novog zakona o visokom obrazovanju koriguje model studiranja na način što će se zadržati okvir 3+2, osnovne i master, ali bi studenti nakon prve godine mastera mogli da dobiju jednu diplomu sa 240 ECTS kredita.
Sa UCG kazali su Pobjedi da se ovaj prijedlog poklapa u suštini sa prijedlogom Studentskog parlamenta koji su poslali Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, da se vrati stari model studiranja 3+1+1+3, jer im je problematično što nakon završene tri godine studenti ne mogu da nađu adekvatno zaposlenje, a ne žele svi da završe dvogodišnji master.
Nedavno je predsjednik Studentskog parlamenta Andrej Vukčević kazao Pobjedi da u ovoj priči nijesu isključivi i da su spremni da podrže i druge prijedloge koji bi na određeni način riješili najveći problem crnogorskog sistema visokoga obrazovanja.
– Pod ovim, prije svega, mislimo na uvođenje diploma master I i master II – kazao je on tada.
Univerzitet Crne Gore stava je da treba da se zadrži okvir modela 3+2 koji je uveden 2017. godine, jer je u Evropskoj uniji tako zasnovan.
– Predložili smo da poslije prve godine mastera studenti mogu da dobiju jednu diplomu, a da oni koji žele mogu da nastave istraživanje, odnosno da ne moraju svi da završe pet godina – rekao je prorektor UCG prof. dr Veselin Mićanović.
Univerzitet je pozvan da učestvuje u radnoj grupi za izradu ovog zakona, te ima svoje predstavnike.
– Univerzitet Crne Gore ima jasan stav i prijedlog izmjene ovog zakona, to smo i u prethodnim radnim grupama predstavili… Nakon usvajanja novog zakona pristupićemo izmjeni Statuta i drugih propisa – rekao je Mićanović.
Prelazno rješenje
Studentski parlament smatra da je neophodno da novi tekst zakona sadrži i prelazno rješenje za studente koji su upisani i studiraju po aktuelnom modelu studija, na način što će studentima koji su položili ukupno 240 ECTS kredita, odnosno završili prvu godinu master studija, omogućiti da dobiju adekvatnu diplomu kojoj se dokazuje da su položili taj broj ECTS kredita i stekli adekvatan nivo kvalifikacije VII1 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, te im se na taj način omogućiti izlazak na tržište rada.
Studentski parlament pozvao je nedavno studente da im dostave prijedloge, kako misle da ovaj zakon treba da se koriguje, a onda su sve sumirali, podvukli crtu i poslali ideje Ministarstvu.
– Našem pozivu se odazvao veliki broj studenata, značajno veći nego što je to bio slučaj sa prethodna dva poziva koja su bila upućena istim povodom. Ovo je očigledno posljedica više faktora. Prevashodno, sigurni smo da je veliko interesovanje studenata uslijedilo upravo iz činjenice da je veliki broj studenata u proteklih godinu do dvije, na svom ličnom primjeru, osjetio posljedice neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i tržišta rada, te rješavanje ovog problema predstavlja lični interes i cilj najvećeg broja studenata – rekao je nedavno predsjednik Studentskog parlamenta Andrej Vukčević.
Zatražili su i da se oroči obaveza Agencije za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja da izvrši rangiranje univerziteta u Crnoj Gori. Delegirali su i reformu sistema praktične nastave, uvođenje dodatnih ispitnih rokova…
Godinama na čekanju
Na novi zakon o visokom obrazovanju se čeka nekoliko godina. Dok je Ministarstvom prosvjete upravljala ministarka Vesna Bratić, formirana je bila komisija koja je sačinila nacrt, ali je taj dokument nakon toga korigovan i nikada nije javno prezentovan. Radna grupa se konfrontirala Bratić i nije prihvatala rješenja ministarke. Ključne izmjene su se ticale uvođenja novog načina izbora rektora, korigovanje modela studiranja, te unapređenje izbora u akademska zvanja… Ni po dolasku ministra Miomira Vojinovića nije se promijenilo stanje. Najavljivano je da će se formirati radna grupa za izradu zakona i da će se donijeti u skorijem roku, što se nije realizovalo.
Aktuelna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović najavila je ove godine da će se obaviti izmjene svih akata u obrazovanju i da nas očekuje sveobuhvatna reforma, koja će se navodno razlikovati od svih pređašnjih. Nedavno su oformili radnu grupu.
Bivša poslanica Branka Bošnjak najaktivnija je bila u traženju izmjena ovog akta, te je bila sačinila i svoj prijedlog, jer je Ministarstvo odužilo svoju obavezu. Prema tom prijedlogu ključna novina ticala se izbora rektora, te je bila predložila da ga zbog depolitizacije ne bira ubuduće Upravni odbor, nego da to čini akademska zajednica putem glasanja, kao na predsjedničkim izborima. No, prijedlog nije prošao tada u Skupštini. Bošnjak je kritikovala zbog toga i svoje kolege iz partije koji su je podržavali u ovim reformama dok, kako je rekla, nijesu došli na vlast. A kada su došli, navodila je ona, i ,,kada im je udobno, onda odgovara ispolitizovani sistem protiv kojeg su se bunili decenijama“.
Tražiće da se vrati opcija samofinansiranja
Univerzitet Crne Gore tražiće i da se kroz Zakon o visokom obrazovanju uvede samofinansiranje studenata.
Kroz ovaj prijedlog traže da se, kada se popune budžetska, besplatna mjesta na fakultetima, omogući kandidatima, koji su ispod crte sve do granice, da mogu da se sami finansiraju.
foto: UCG
