Nacrt Zakona o srečavanju korupcije treba povući sa javne rasprave i izraditi kvalitetan pravni dokument, koji će uvažiti i crnogorske specifičnosti, odnosno činjenicu da godinama svjedočimo da brojni javni funkcioneri demonstriraju životni stil, koji ne odgovara njihovim prikazanim prihodima. To je u izjavi za portal RTCG ocijenila Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
Vlada je na javnu raspravu poslala Nacrt strategije za borbu protiv korupcije, a taj dokument danima kritikuje NVO sektor, jer smatraju da nije urađen temeljno.
Mrdović ističe da su pojedini javni funkcioneri preko noći postali milioneri, a da nikada nijesu prikazali porijeklo, niti su kvalitetno kontrolisani od nadležne agencije, zbog čega je potrebno dodatno osnažiti kontrolne mehanizme, a ne slabiti ih.
Komentarišući dokument koji je Vlada objavila krajem marta ove godine, Mrdović je kazala da je neprihvatljivo, između ostalog, smanjivati na samo godinu rok da javni funkcioner po prestanku funkcije ima ograničenje da se zaposli ili poslovno sarađuje sa subjektom sa kojim je sarađivao tokom obavljanja funkcije.
„Zatim ne precizirati rok u kojem se mora okončati postupak pokrenut za ispitivanje imovine javnog funkcionera, ostavljati pravne praznine, koje omogućavaju da se može sakriti imovina milionske vrijednosti (npr. ne postoji obaveza članova domaćinstva da prikazuju imovinu firmi, koje mogu posjedovati, a što mogu biti milionska imovina i prihodi), ostavljati na dobru volju javnim funkcionerima da li će odobriti uvid u bankarske račune…“, navela je Mrdović.
Loše je, ocjenjuje, što zakon ne prepoznaje kao javne funkcionere lica koja učestvuju u tenderskim komisijama, a koje mogu biti ogromnih vrijednosti.
„Na primjer komisija za izdavanje koncesije za Aerodrome, ili što zakon propisuje rok od pet godina zastare za provjeru podataka javnih funkcionera…“, pojasnila je Mrdović.
Neophodno je, kako kaže, revidirati i odredbe o razlozima za smjenu članova Savjeta i direktora ASK-a i proširiti ih, jer su postojećim zakonom krajnje zaštićeni.
„Tako, recimo, postojeći zakon ne prepoznaje kao osnov za razrešenje razlog kada se nedostojno obavlja funkcija“, zaključila je Mrdović.
Foto: ASP
