Petar Drugi Petrović Njegoš bio je prvo pjesnik, pa onda vladika. Njegošev dan trebao bi da nas objedini u slozi i zajedništvu, te da na njega gledamo s kulturno-umjetnikog aspekta, umjesto politikanskog. To je, između ostalog, poručeno u emisiji „Naglas“ .
Zbog svega onoga što je Petar Drugi Petrović Njegoš ostavio Crnoj Gori, nezamislivo bi bilo da i dalje nema svoje dane. Time je, poručuju vraćen dug prema Njegošu,kao velikanu naše istorije i književnosti.
Radenko Šćekić, doktor političkih nauka i istoričar ističe da je u pitanju velikan naše istorije čiji značaj, djelo i zaostavština, nadilaze nacionalne i regionale granice.
„Tako da bi ovaj dan trebao da nas objedini u slozi i zajedništvu i da to gledamo s kulturno umjetničkog aspekta, a ne politikanskog kao do sad“, kazao je Šćekić.
Predsjednica Organizacionog odbora „Njegoševi dani“ profesorica Tatjana Đurišić Bečanović kaže da je on bio vladar, a rijetko se desi da je vladar pjesnik. U ovom slučaju Njegoš je je prvo bio pjesnik, a silom je morao biti vladar.
„Njegoš je temelj crnogorskog jezika, književnosti i kulture i zbog toga je bilo neophodno da dan u godini posvetimo slavljenju veličanstvene zaostavštine. Za njim je ostalo vrijedno stvaralaštvo koje je osporavano samo politički, u naučnom smislu tu nema osporavanja. Dakle ostaje samo mogućnost zloupotrebe u političke svrhe i toga smo se nagledali u proteklim decenijama“, ističe Bečanović.
Predrag Ražnatović, istoričar napominje da se ovim praznikom pokušava postići pomirenje i to je prvi korak.
„Njegoš je dio srpske kulture i najveći pjesnik na srpskom jeziku. Politika je neizbježna u našem društvu i najradije bih je izbjegao. Kontra njega su bile sve srbofobne snage, ali činjenica je da je Njegoš pisao ćirilicom, govorio srpski, napisao sve na srpskom jeziku i ćirilici i tu nema spora“, naglašava Ražnatović.
Ipak, svoditi Njegoša u nacionalne kontekste i odricati mu pjesničku suštinu, za Djurišić Bečanović je nedopustivo.
S druge strane, za Predraga Ražnatovića neprihvatljiva je teza da vladiku Petra Drugog Petrovića treba izvaditi iz srpskih okvira i pričati o estetici njegovih djela.
„Niko nije više uticao na duh i ideologiju jednog naroda u borbi za slobodu i integralističkoj ideji sprstva i na tome insistram. Ko god krene protiv tih teza, on će se u njegovim djelima sudarati i s pismima i konkretno djelom kakvo je „Gorski vijenac“, kaže Ražnatović.
Tatjana Đurišić Bečanović je dodala da nikakav problem nije bio da Njegoš posluži za izgrađivanje sprskog identiteta iu kanonu sprske književnosti da postoji da se njime bave naučnici, to je prihvatljivo.
„Jedino što nije, to je odricanje Njegoševe pripadnosti crnogorskoj književnosti i kulturi“, smatra Đurišić Bečanović.
Foto: Screenshot/RTCG
