I ovaj oktobar, koji se u svijetu obilježava kao mjesec borbe protiv raka dojke, država je dočekala bez skrininga raka dojke na teritoriji cijele Crne Gore, izuzev četiri opštine – Podgorice, Danilovgrada, Cetinja i Kolašina. Iako su nabavljena dva digitalna mamografa za kliničko-bolničke centre na sjeveru i jugu, u Beranama i Kotoru, oprema se još ne koristi u procesu organizovanog programa otkrivanja ove bolesti.
Od deset preporuka koje su Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje (IJZ) planirali nakon poražavajućeg stanja u ovoj oblasti koje je 2022. utvrdila Državna revizorska institucija (DRI), realizovano je osam.
Dvije preporuke, nakon tri godine, i dalje su u fazi realizacije. Prema četvrtom izvještaju o realizaciji preporuka DRI, koji je objavljen juče, riječ je o preporukama koje se odnose na uspostavljanje razrađenih i funkcionalnih Registra za rak i Registra skrininga raka dojke i vođenje potrebnih evidencija i unošenje u sistem podataka od strane zdravstvenih ustanova u kojima se sprovodi skrining.
Bez dijagnoza iz privatnih zdravstvenih ustanova
Država ni nakon tri godine nije obezbijedila prijavljivanje slučajeva obolijevanja od raka dojke iz privatnih zdravstvenih ustanova, naročito laboratorija za patohistologiju i citopatologiju.
U dijelu izvještaja DRI koji se odnosi na preporuke za uspostavljanje funkcionalnih i razrađenih registara piše da su obezbijeđeni potrebni kadrovski i prostorni kapaciteti i da IJZ koristi podatke Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) koji automatski povlači podatke za svakog osiguranika iz Centralnog registra stanovnika, što im omogućava da koriste podatke o osiguranicima koji su od značaja za Registar malignih neoplazmi.
“Takođe, Registar malignih neoplazmi jednom godišnje dobija podatke iz Informacionog sistema skrining programa o svim patohistološki dijagnostikovanim malignim neoplazmama koje su otkrivene u okviru sva tri organizovana skrining programa za godinu sprovođenja”, piše u izvještaju.
Svim ljekarima u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti (domovi zdravlja i bolnice, uključujući dvije Specijalne u Brezoviku i Risnu), omogućeno je slanje prijave bolesti čim se uspostavi dijagnoza. Međutim, iz privatnih zdravstvenih ustanova to još nije omogućeno, a nije obezbijeđen ni predefinisani set podataka iz FZO za pacijente upućene na dijagnostičke i terapijske procedure u inostranstvo. Potpuna realizacija ove preporuke očekuje se kroz strateški projekat koji finansira Evropska unija, kroz program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027. Kroz taj projekat, piše u izvještaju, za zdravstveni sistem opredijeljeno je 2,6 miliona i trajaće 36 mjeseci, a njegovom realizacijom, između ostalog, očekuje se uspostavljanje registara za skrininge što će omogućiti bolje praćenje pacijenata, bržu dijagnostiku i efikasnije liječenje.
Osim ove, u fazi realizacije je i preporuka o vođenju potrebnih evidencija i unošenja u sistem podataka od strane zdravstvenih ustanova u kojima se sprovodi skrining.
Prema izvještaju, svim doktorima u domovima zdravlja omogućen je uvid u rezultate nalaza (radiologija i patohistologija) u domenu skrininga raka dojke. Međutim, još je u fazi realizacije elektronsko prijavljivanje slučajeva obolijevanja raka iz pojedinačnih klinika KCCG i povezivanje Registra sa informacionim sistemom te ustanove. Ta preporuka, navodi se u izvještaju DRI, trebalo bi da bude realizovana takođe kroz program EU za zdravlje EU4Health, koji traje do 2029. godine.
Kontrola skrininga raka grlića materice i debelog crijeva
Rukovodilac Kolegijuma za reviziju uspjeha DRI, senator Branislav Radulović, za “Vijesti” je juče kazao da su u ovoj godini, imajući u vidu značaj ranog otkrivanja malignih bolesti planirali dvije revizije uspjeha koje se odnose na preostala dva skrining programa koji se sprovode u Crnoj Gori. U pitanju su skrining programi karcinoma grlića materice i raka debelog crijeva.
“Nažalost, smrtnost žena u Crnoj Gori od raka grlića materice je među najvećim u Evropi. U procesu sprovođenja skrining programa u Crnoj Gori Institut za javno zdravlje Crne Gore je zadužen za koordinaciju, monitoring i evaluaciju, dok su za implementaciju zadužene zdravstvene ustanove na sva tri nivoa zdravstvene zaštite”, istakao je Radulović.
On je pojasnio da je DRI sa Državnim zavodom za reviziju Republike Sjeverne Makedonije počela paralelnu reviziju uspjeha pod nazivom “Uspješnost sprovođenja Nacionalnih programa za rano otkrivanje malignih bolesti”.
“Otpočinjanju revizije prethodilo je potpisivanje Sporazuma između dvije revizorske institucije, kojim je predviđeno da svaka institucija reviziju sprovede u svojoj zemlji, u skladu sa relevantnim zakonodavnim okvirom i profesionalnim objavama Međunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institucija – ISSAI standardom 9000. Po završetku revizije, svaka potpisnica Sporazuma će izraditi nacionalni izvještaj o sprovedenoj reviziji uspjeha, nakon čega će biti izrađen i nacionalnim parlamentima prezentiran zajednički izvještaj”, podsjetio je Radulović.
Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), u Crnoj Gori je tokom 2022. godine registrovano 416 novih slučajeva obolijevanja od raka dojke, što čini 15,2 odsto svih malignih bolesti u populaciji.
“Učešće raka dojke od svih slučajeva raka kod žena je 31,4 odsto. Drugim riječima, skoro svaka treća žena oboljela od raka, oboljela je od karcinoma dojke. Najveći broj oboljelih (54,1 odsto) bio je u starosnoj grupi od 55 do 74 godine. Standardizovana stopa obolijevanja iznosila je 76,5 na 100.000 žena, što Crnu Goru svrstava na 20. mjesto u Evropi”, saopšteno je iz IJZ.
U istoj godini, prema procjenama, od raka dojke su umrle 154 žene, što je 10 odsto svih smrtnih slučajeva od karcinoma u populaciji. Standardizovana stopa smrtnosti iznosila je 23,3 na 100.000 žena i najveća je u Evropi.
Stopa umiranja, kao i obolijevanja od karcinoma grlića materice takođe je najveća u Evropi, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2020. godinu, dok procjene iz 2022. kotiraju Crnu Goru visoko na 6. mjestu.
Foto: elements.envato
