Hitno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, rješavanje problema nedostatka hormonske terapije, usaglašavanje povezanih zakona sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, procesuiranje slučajeva nasilja, neki su od najvažnijih zahtjeva koji su predstavljeni na 12. Montenegro prajdu u Podgorici.
Izvršna direktorica Kvir Montenegra, Staša Baštrica, postavila je jasno pitanje “Đe su naša prava?” i poručila da ono nije retoričko, već direktan zadatak društvu i sistemu “koji nas ignoriše”.
“Tražimo odgovore jer smo predugo čekali. Naša prava nisu luksuz, nisu posebna privilegija- ona su osnovna, ljudska, i neotuđiva. Opresija nije apstraktan pojam. Ona je realnost s kojom se suočavamo svakodnevno. Na poslu, u školama, u zdravstvenom sistemu, u porodici. Kad moramo da skrivamo svoj identitet ili strahujemo od nasilja jer država ne štiti sve svoje građane. Đe su zakoni koji nas jednako tretiraju? Đe su institucije koje će nas braniti? Nećemo da ćutimo pred sistemom koji nas marginalizuje”, glasna je Baštrica.
Naglasila je da inkluzija nije opcija već obaveza i da su LGBTIQ osobe prisutne u svim sferama društva.
“Mi smo radnici/ce, umjetnici/ce, ljekari/ke, profesori/ke, preduzetnici/ce, pa i političari/ke. Prema procjenama, između 5 i 10 odsto populacije su LGBTIQ osobe. U Crnoj Gori, to znači desetine hiljada ljudi. Mi smo vaši prijatelji, kolege, članovi porodice. Mi smo ovdje, postojimo. Mi stvaramo, plaćamo poreze, gradimo ovu zemlju – i za to ne tražimo ništa osim poštovanja i jednakih prava. Naša zajednica je dio ove zemlje i ova zemlja mora da nas prepozna i zaštiti. Nećemo pristati na kompromise, nećemo pristati na tišinu. Nećemo odustati dok odgovor na pitanje “Đe su naša prava?” ne postane jasan: Naša prava su ođe, sa nama, i ostvarena”, jasna je Baštrica.
Članica Organizacionog odbora Montenegro prajda, Iskra Đurišić, kazala je da je sadašnjost teška, često neizdrživa, a budućnost neizvjesna.
“Naša borba danas je uslovljena usvajanjem Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Ovaj Zakon nije samo pravna norma – to je osnovno ljudsko pravo da svaka osoba bude ono što jeste, da živi svoj život u skladu sa svojim identitetom”, smatra Đurišić.
Samoodređenje, tema ovogodišnjeg Prajda nije, kako je rekla, samo pravna ili politička ideja, već suština slobode.
“Mi živimo u svijetu koji nas često odbacuje, u svijetu koji nas želi zatvoriti u nevidljive okvire, u četiri zida, daleko od javnog pogleda. Ali mi nećemo prihvatiti tišinu, mi nećemo ostati imuni na nepravdu. Ovaj zakon, koji tražimo, je naš put do pravnog sistema koji nas prepoznaje i omogućava nam da uživamo sva ljudska i građanska prava koja nam pripadaju”, riječi su Đurišić.
Zahtjevaju, kako je naglasila, hitno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, rješavanje problema nedostatka hormonske terapije za trans žene, usaglašavanje povezanih zakona sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, procesuiranje svih slučajeva nasilja kao zločina iz mržnje, punu implementaciju Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba, kao i da Ministarstvo unutrašnjih poslova omogući državljanstvo djeci istopolnih roditelja.
“Naš zahtjev je jasan – pravo na samoodređenje! Pravo na dostojanstven život! Naša borba se nastavlja, i nećemo stati dok ne ostvarimo svoja prava. Jer mi zaslužujemo da živimo slobodno, da volimo slobodno, i da budemo priznati kao ono ko zaista jesmo”, kazala je Đurišić.
Njihova borba, kako je rekal, nije samo pitanje prava LGBTIQ osoba, već pitanje slobode i dostojanstva koje pripada svakom i zato je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja korak ka oslobađanju trans osoba od stega prošlosti.
“Ovaj Zakon je u mnogim razvijenim zemljama poput Njemačke, Belgije, Danske, Finske, Irske, Luksemburga, Portugalije, Španije i drugih EU zemalja, istorijski trenutak koji je doprinio tome da se raznolikost doživljava kao jednako važan dio društva. Crna Gora, kroz svoju bogatu antifašističku istoriju, zna šta znači boriti se za pravo na samoodređenje. Od Palestine do Ukrajine, od prava žena do prava LGBTIQ osoba, borba za slobodu i dostojanstvo je univerzalna. Mi stojimo rame uz rame s onima koji se bore za svoja prava širom svijeta. Naše pravo na samoodređenje nije samo lokalna borba, već globalni pokret”, poručila je Đurišić.
Koordinator Montenegro prajda, Danijel Kalezić, zahvalio je donosiocima odluka koji su danas bili prisutni, ali i onima koji nisu.
“Čuli smo zahtjeve crnogorske LGBTIQ zajednice upućene donosiocima odluka. Pitam se ko je od njih danas ovdje sa nama? Hvala svima koji jesu, a još veće hvala svima koji nisu, jer su pokazali koliko su im ljudska prava LGBTIQ osoba bitna. Nismo ni očekivali da ćete biti tu, pogotovo ne dan pred izbore i u finalu izborne kampanje u kojoj nas niko nije pomenuo. A mi bismo voljeli da ste ovdje da čujete kako vaše nečinjenje, ćutanje ili direktan rad protiv naših ljudskih prava, zarad ličnih privlegija, utiče na živote LGBTIQ osoba u Crnoj Gori”, jasan je Kalezić.
Donosiocima odluka poručio je da zamisle kako bi bilo su primorani, odnosno natjerani od države da im se odstrane dijelovi tijela samo da bi mogli da imaju lična dokumenta kakva treba da imaju.
“Zamislite da vam treba jedan lijek da biste bili zdravi, kao što je trans ženama i ostalim ženama koje imaju određene hormonalne probleme potreban jedan lijek da stalno upotrebljavaju, a da država u kojoj živite, plaćate poreze 10 godina ne može da pronađe taj jedan lijek. Zamislite da ste kontinuirano žrtva nasilja i da u preko 95 odsto slučajeva tužilaštvo kaže da je to prekršaj, narušavanje javnog reda i mira, novčana kazna, a ne zatvrorska kazna i zločin iz mržnje”, neke su od stvari koje je pomenuo Kalezić.
Istakao je da Crna Gora jednako mora da štiti sve svoje građane i građanke bez bilo kakve diskriminacije.
“Nažalost ovo je i zemlja u kojoj većinski društvo i dalje i većinski donosioci odluka i dalje diskriminišu jedni druge po ovom ili onom osnovu. Hajde da gledamo kako možemo da pomognemo, a ne odmognemo jedni drugima. Svim LGBTIQ ljudima u ovoj zemlji želim da poručim da nikada nećemo prestati da se borimo za vaša prava i nećemo nikad biti tihi pa i kad ostvarimo potpunu jednakost”, naglasio je Kalezić.
Član Organizacionog odbora Montenegro prajd, Aleksa Radonjić, pozvao je sve ljude da probude hrabrost u sebi prije nego što bude prekasno, da djeluju i da se trude, grade, a ne razaraju.
“Neka nam je svima, a najviše onima koji mu se najviše protive, srećan Prajd, jer će uvijek biti tu za njih i čekati da se probude iz mrinje i srama u saradnju i odgovornost”, poruka je Radonjića.
Dvanaestom Montenegro prajdu prisustvovali su ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović, predstavnici nevladinih i međunarodnih organizacija, ambasada i rijetki predstavnici političkih partija.
Foto: PR Centar
