Svaki oblik korupcije čini državu slabom na eksploataciju, a borba protiv nje stvar je nacionalne bezbjednosti.
To je tokom konferencije „Mi to možemo – STOP korupciji“ kazao koordinator Stejt Department za globalnu borbu protiv korupcije Ričard Nefju.
On je naglasio da se raduje se crnogorskoj Strategiji za borbu protiv korupcije i njenoj implementaciji u borbi protiv koruptivnih radnji.
„Borba protiv korupcije nije samo stvar države, ona se tiče i nevladinih organizacija. Crna Gora je napravila korak u borbi protiv korupcije, ali ima još izazova na putu. Urgiram na političare da se ujedine u borbi protiv korupcije, ali i za interese javnosti“, kazao je Nefju, dodajući da je neophodno ugrabiti tu priliku što ranije.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da je njegova podrška u borbi protiv korupcije važna.
„Akcenat je stavljen na vlastima. Konstatovani su određeni pomaci…“, rekla je Uljarević.
Zakon dobar ako minimalizuje loše ponašanje
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i borbu protiv korupcije Momo Koprivica kazao je da su „duboki korijeni korupcije“.
On je napomenuo da korupcija ugrožava demokratiju i vladavinu prava, i dodao da je „jedan štetan ekonomski fenomen“.
Koprivica je istakao da korupcija predstavlja veliki problem Crnoj Gori u ulasku na svjetsko tržište.
„Naša zemlja je posebno osjetljiva na ove posljedice…Prisutna je korupcija u privatnom sektoru. Posebni izazovi su snažna politička volja i uključenost svih segmenata društva. Cilj Vlade Crne Gore je dostizanje nulte stope tolerancije na korupciju“, kazao je Koprivica.
On je istakao da su najvažnija rješenja Strategije, između ostalog, donošenje seta zakona o slobodnim zonama, vladi, finansiranju političkih subjekata.
Koprivica je konstatovao da je jedan zakon dobar u onoj mjeri u kojoj minimalizuje stopu lošeg ponašanja.
Strategijom je, ističe Koprivica, predviđeno i oduzimanje imovine stečene krivičnom djelatnošću.
Uljarević je ukazala na nepotističke veze koje, prema njenim riječima, i dalje „razaraju javnu administraciju“.
„Imamo ozbiljan problem kojem se nerijetko pristupa neozbiljno. Korupcija je opaka pojava. Naša primarna obaveza je da ne budemo ravnodušni prema njoj, već da budemo važan akter u borbi protiv korupcije“, kazala je ona, dodajući da su građani aktivniji u prijavljivanju koruptivnih radnji.
Građani sa pravom izgubili povjerenje u institucije
Član Sudskog savjeta i nekadašnji sudija Ustavnog suda Crne Gore Miodrag Iličković kazao je da je potpuno prirodno da političari daju sebi reklamu zbog IBAR-a.
Napomenuo je da su građani Crne Gore, sa pravom, izgubili povjerenje u institucije i da je to jedan od gorućih problema.
„Stanje u Agenciji za sprečavanje antikorupcije (ASK). Direktorica je u kućnom pritvoru. Savjeta Agencije nema više od godinu dana. Trenutno je raspisan drugi javni oglas za izbor članova Savjeta“, kazao je Iličković.
Predsjednik Odbora za borbu korupcije Skupštine Crne Gore, Jevto Eraković rekao je da ukoliko institucije ne funkcionišu nije moguće ostvariti inkluzivnost.
Eraković smatra da treba strukturno promijeniti pristup borbi protiv korupcije.
Tokom konferencije je naglasio da je „veoma važna primjena zakonskih rješenja“.
Istraživačica javnih politika Instituta Alternativa, Dragana Jaćimović naglasila je da civilno društvo učestvuje onamo gdje može da doprinese promjenama.
„Problem je što nas, nekad, sa druge strane ne čuju“, ocijenila je ona.
Političkom voljom do „ozdravljenja“ institucija
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Aleksandar Bakrač je kazao da ASK treba da predstavlja katalizator za svu nečistoću koju vlast nosi za sobom.
Iličković je istakao da političke elite moraju donijeti odluku da „hoće li sudstvo ili vlast nad sudstvom“.
Rekao je da je ASK bio kadrovski pokriven na način da se „tu nije ništa radilo“.
Eraković je kazao da je potrebna politička volja kako bi se krenulo u „ozdravljenje“ institucija.
„Svima treba da bude jasno da je Crnoj Gori kao mladoj demokratskoj ustanovi, bilo potrebno da izgradi institucije…“, rekao je on, dodajući da su „negativne prakse umnogome unaprijeđene“.
Smatra da bez selektivnog pristupa Crna Gora „nema šta da traži u Evropskoj uniji (EU)“.
Bakrač je kazao da je besmisleno da „neki propusti koji su postojali u zakonu se ne mogu ispravljati“.
„Sve ono što je Agencija utvrdila kao nepravilnost, može da ispravi“, kazao je Bakrač.
Rekao je da je nezamislivo da ne ko je na čelu ASK-a nije dao uvid u lične račune.
Tužiteljka Bojana Savović je kazala da je nemoguće da ni u jednoj zemlji nijesu uhapšeni nijedni aktuelni ljudi iz vlasti koji su korumpirani.
Kazala je da su finansijski forenzičari naročito važni, te da bez njih neće biti riješeni razni finansijski slučajevi.
„Bez tog znanja nema borbe protiv korupcije“, kazala je Savović, dodajući da „imamo kapaciteta i mogućnosti da radimo na stručnosti“.
Iličković je rekao da ne postoje stvari koje država ne može riješiti, ali da bi se valjalo zapitati postoji li želja i volja za tim.
„Mi padamo na manjim pitanjima. To je ono što mene brine“, objasnio je Iličković.
Foto: Nikola Saveljić/Vijesti
