Građani Crne Gore još uvijek imaju nedovoljno razvijenu svijest o prevenciji, ocjena je doktora medicine Ajše Rašljanin Kalač. Stoga je, kako kaže, većina spremna da trpi tegobe i zatraži pomoć u odmaklim stadijumima bolesti.
Rašljanin Kalač za Portal Dnevno govori o važnosti prevencije, o razlozima za kasno otkrivanje bolesti, objašnjava šta sve čini preventivni zdravstveni pregled, te ukazuje na prednosti ranog identifikovanja potencijalnih zdravstvenih rizika.
Pojašnjava da prevencija bolesti predstavlja skup mjera i akcija koje se preduzimaju kako bi se izbjegla pojava neke bolesti, pravovremeno prepoznala bolest i spovelo liječenje koje posljedično smanjuje učestalost pojave invaliditeta, oštećenje ili smanjenje kvaliteta života i smrti.
Ukazuje na to da savremeno doba, pored brojnih tehničkih dostignuća, donosi i konstantni stres, nervozu, kao i malo sna.
“Neredovnu i nekvalitetnu ishranu i smanjenu fizičku aktivnost pravdamo nedostatkom slobodnog vremena. Imajući sve navedeno u vidu, prevencija je ključna za očuvanje zdravlja”, ističe Rašljanin Kalač.
“U ambulantu dolazi sve više mladih i pacijenata srednje životne dobi”
Govoreći iz svog iskustva, sagovornica Portala Dnevno kaže da u ambulantu Doma zdravlja Glavnog grada dolazi sve više mladih i pacijenata srednje životne dobi.
“Dolaze kako bi razgovarali sa izabranim doktorom i dobili savjet šta je potrebno odraditi od laboratorijskih analiza, i na šta posebno da obrate pažnju u svojim navikama i stilovima života”, navodi Rašljanin Kalač.
Pojašnjava da je redovni preventivni pregled vrsta zdravstvenog pregleda za zdrave osobe, koji uključuje laboratorijske pretrage, fizičke preglede i procjenu zdravstvenih rizika.
“Cilj pregleda je procjena opšteg zdravstvenog stanja pacijenta uz identifikaciju potencijalnih zdravstvenih problema. Na osnovu dobijenih podataka, ljekar može preporučiti promjene životnih navika uz druge mjere za očuvanje dobrog zdravlja pacijenta. Svakoj odrasloj osobi preporučuje se redovni preventivni pregled, bar jednom godišnje, čak i kada nema tegoba, niti simptoma. Praktični pristup bio bi da se u dogovoru sa ljekarom odluči o tome kada bi trebalo doći na kontrolni, ponovni pregled”, navodi Rašljanin Kalač.
Ističe da su prednosti preventivnih pregleda velike, naročito za pacijenta, a značajne su i za cijeli zdravstveni sistem.
“Promjenom određenih obrazaca ponašanja i svakodnevnih navika prekida se kontinuum koji je neizbježno vodio pojavi bolesti ili pojavi težih stadijuma već postojećih bolesti. Neke jednostavne analize mogu pomoći u ranom otkrivanju bolesti, dok je njihovo liječenje uglavnom uspješno. To je slučaj sa PAPA testom i otkrivanjem karcinoma grlića materice, zatim provjerom hormonskog statusa štitaste žlijezde i otkrivanjem hipo ili hipertireoidizma”, navodi Rašljanin Kalač.
Skrining programi
Napominje i da zdravstvena procjena koja se bazira na zdravstvenom stanju pacijenta, načinu života i porodičnoj anamnezi, može pomoći u prepoznavanju potencijalnih budućih zdravstvenih rizika.
“Vodeći uzroci smrti su koronarne bolesti, kao što je infarkt srca, cerebrovaskularne bolesti – infarkt mozga i maligne bolesti. Zato je najveći fokus na otkrivanju rizika koji doprinose pojavi poremećaja metabolizma masti, šećera i proteina, odnosno pojavi šećerne bolesti, zatim pojavi hiperlipidemija – prisustvo većih količina LDL čestica u krvi, tzv. ‘loši holesterol’. Radi se i na promociji izbjegavanja ili prekidanja pušenja cigareta, kao i na promociji uvođenja redovnih fizičkih aktivnosti”, navodi Rašljanin Kalač.
Kako dodaje, kroz skrining programe tim izabranog doktora poziva i upućuje pacijentkinje na redovne mamografske kontrole – radi preventivnog otkrivanja promjena na dojci, benignih ili malignih.
“Takođe, rade se i FOBT testovi radi otkrivanja okultnog krvarenja u stolici i utvrđivanja uzroka. Taj skrining program za otkrivanje i prevenciju karcinom debelog crijeva obuhvata i žene i muškarce životne dobi od 50-74 godine”, objašnjava Rašljanin Kalač.
“Nekada su pacijenti dobro informisani, ali to potisnu, jer prevlada strah”
Na pitanje koji su razlozi za kasno otkrivanje bolesti odgovara- nedovoljna informisanost, nepostojanje simptoma, strah…
“Svaki od navedenih razloga može biti uzrok. Vodeći se svojim iskustvom, najčešći uzroci su strah i želja da se porodica ne optereti. Nekada su pacijenti dobro informisani, ali to potisnu, jer prevlada strah. Smatram da treba poraditi na informisanosti, naročito omladine i potruditi se da postanemo sredina koja će osnažiti pojedinca da iznese zdravstveni problem bilo koje vrste i ukazati na moguća rješenja”, zaključuje Rašljanin Kalač.
Foto: Privatna arhiva/Dnevno
