Neće se korigovati zakoni kako bi se uklonila mogućnost da maloljetnici mogu da sklapaju brakove i sa 16 godina, iako je na sjednici Ženskog parlamenta Fana Delija iz Centra za romske inicijative zatražila da granica bude 18 godina i podsjetila da je to preporuka Komiteta za prava djeteta.
Delija je objašnjavala potrebu za tim zbog suzbijanja pojave ugovorenih brakova među romskom i egipćanskom populacijom. Iznijela je podatak da njihova statistika pokazuje da je do sada zabilježeno 127 slučajeva ugovorenih brakova. Najmlađe dijete je imalo sedam godina. Ona je kritikovala pristup Ministarstva pravde u rješavanju problema i navela da su ranije zajedno sa UNICEF-om zatražili izmjenu akata i da su slali više inicijativa.
Državni sekretar u tom resoru Aleksandar Bakrač odgovorio je Deliji da je zakonodavac uvažio činjenicu da se brak može sklopiti od 16 godine, ali uz dozvolu suda. Rekao je da se u tom slučaju, u vanparničnom postupku, ispituju činjenice, uslovi da li postoji slobodna volja za brak. U periodu od 1. 1. 2019. godine do 31. 6. 2022. godine, prema njihovim podacima u osnovnim sudovima odlučivano je po osnovu 45 prijedloga za dobijanje dozvole za brak.
– Pet prijedloga je podnešeno od pripadnika romske i egipćanske zajednice. Rijetko se odlučuju za brak prije navršene 18. godine – rekao je Bakrač.
Delija je nakon toga kazala da u Ministarstvu ne prepoznaju problem ove zajednice.
– Imate podatak da je samo pet lica zasnovalo brak prije punoljetstva. To su roditelji svjesno prijavili slučajeve da bi dijete moglo lakše da pređe našu granicu, jer su najvjerovatnije ugovoreni brakovi u inostranstvu – rekla je ona.
Istakla je da oni najčešće ne registruju brakove, jer žele da izbjegnu zakonske norme u dijelu procesuiranja sluačjeva dječjih ugovorenih brakova kao vida krivičnog djela trgovine ljudima. Delija je rekla i da Ministarstvu ništa ne govore podaci što 72 posto djevojčica zasniva brak prije punoljetstva, a da je 36,9 posto rodilo najmanje jedno dijete prije 18. godine.
Na sjednici je bilo riječi i o poteškoćama sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti, te je Maja Gardašević iz NVO ,,Diši“ pitala Ministarstavo rada i socijalnog staranja kako može da pomogne majkama koje su dobile starateljstvo, ali tokom odlaska na hemoterapije nemaju kome da ostave djecu. Rekla je da su im hotelijeri ponudili pomoć, ali da im ta vrsta podrške ne treba, već da je nužna reakcija institucija.
Iz Ministarstva su odgovorili da planiraju da razvijaju uslugu pomoći u kući u slučaju kada roditelj zbog zdravstvenih razloga ne može da brine o djeci.
Gardašević je komentarisala i da je sporna profesionalnost pojedinih zaposlenih u centrima za socijalni rad, navodeći primjere da onkološki pacijenti izlaze uplakani zbog nestručne komunikacije sa tamošnjim zaposlenima. Iz Ministarstva su poručili da im prijave sve nepravilnosti koje su zabilježili.
Na sjednici je, između ostalog, bilo riječi i o nasilju koje žene trpe u porodicama, ali se govorilo i o nevidljivom nasilju koje trpe djevojčice i žene osobe sa invaliditetom. Učesnici su kritikovali ministre što nijesu bili u sali, shvatajući da se tako šalje svima poruka da im ove teme nijesu među prioritetima.
Zaključeno je da je neophodno sistemski raditi na poboljšanju položaja žene.
Studentima odobrili još jednu šansu
Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu juče je podržao predložene izmjene Zakona o visokom obrazovanju koje je predložila grupa poslanika, a prema kojima je studentima osnovnih, specijalističkih, magistarskih i doktorskih studija omogućeno, odnosno produženo da završe studije do kraja studijske 2025/2026. godine. Skupština će se izjasniti o ovom prijedlogu.
Objašnjeno je na sjednici da studentima treba da se omogući da završe fakultete u skladu sa uslovima koji su važili kada su ih upisali.
Podržali su poslanici i amandman da se omogući studentima i da specijalističke studije mogu da upišu do kraja 2025/2026.godine. O tome će se, takođe, izjasniti na plenumu.
foto:Skupština CG
